Njemački mediji se i dalje bave koronavirusom u jugoistočnoj Europi. I dok jedni pišu o kolonama na granici Slovenije i Austrije, drugi se bave starim sukobima u regiji na koje je pandemija bacila novo svjetlo.
U subotu je Austrija zbog rastućeg broja novih slučajeva zaraženih koronavirusom u Hrvatskoj pooštrila kontrole.
Sada nisu samo austrijski građani koji se vraćaju iz Hrvatske dužni pokazati negativni test ili otići na dvije sedmice u karantin nego se i svi oni koji su u tranzitu moraju prijaviti i ispuniti određeni formular", piše Die Welt o razlozima velikih gužvi na autoputevima.
Na kraju je stvar očito prijetila ugrožavanjem ljudi u kolonama, jer se čekalo i do 15 sati, pa je premijer savezne pokrajine Koruška Peter Kaiser lično naložio propuštanje onih koji su u tranzitu.
- Najvažnija je dobrobit ljudi, citira Die Welt koruškog premijera.
List citira i jednog njemačkog turistu koji se prije polaska kući iz Hrvatske informisao o stanju na putevima na internetu gdje nije pronašao nikakve informacije o uvođenju dodatnih kontrola. Uprkos tome je čekao od subote u 17:30 do nedjelje ujutro u 7:30.
- Atmosfera među onima koji su čekali na granici je dijelom bila i agresivna", kaže on.
Korona i Balkan
O agresijama jedne druge vrste, govori jedan članak minhenskog lista Süddeutsche Zeitung (SZ). U njemu se piše o predrasudama koje stanovnici srednje i zapadne Europe gaje o stanovnicima "tog, pomalo mističnog područja zvanog Balkan", povezuju s aktualnom problematikom pandemije koronavirusom.
Nakon što je izdato upozorenje za putovanja u određene dijelove Hrvatske, počelo se govoriti o zabavama na obali kao o mogućim izvorima novog širenja zaraze.
- Neobuzdana potreba za slavljenjem i Balkan, to su dva pojma koji idu zajedno, piše ovaj list.
Počelo se govoriti i o "problematičnim tipovima ponašanja".
- Ljudi tamo dolje se, kako je poznato, rado ljube prilikom susreta, rado slave u povećim grupama. Slično se govori kada je u pitanju Italija ili Španija. Lako je u nekontrolisanom ponašanju stanovnika Balkana pronaći razlog zbog kojeg se koronavirus širi. To su društva koja pravila uopšteno, a posebno pravila o koroni ne uzimaju toliko ozbiljno koliko bi trebali, navodi SZ.
Osloboditi se vladavine najgorih
U nastavku članka SZ ukidanje strogih mjera borbe protiv koronavirusa u junu povezuje s parlamentarnim izborima u Srbiji i Hrvatskoj, ali i početkom turističke sezone. U nastavku se spominju i neredi nakon izbora u Srbiji usmjereni protiv predsjednika Aleksandra Vučića (kojeg se u više navrata pogrešno naziva premijerom) koji su, kako se navodi, ponovno probudili tezu o Balkanu kao "bure baruta".
Članak se nakon toga bavi nezadovoljstvom, ne samo političarima na Balkanu nego i u Briselu.
