Ovim riječima za Blic psiholog Leo Ivanišević objašnjava mogući razlog zbog kog je Vuk Borilović (34), masovni ubica sa Cetinja, tokom masakra telefonom zvao članove porodica svojih žrtava kako bi im lično saopštio da su im najmiliji sada mrtvi.

"Ubio sam i tvoju i moju porodicu", rekao je, kako su prenijeli crnogorski mediji, Borilović Milošu Martinoviću nekoliko minuta nakon što mu je ubio dva maloljetna sina i suprugu Natašu. Nakon toga Borilović je nastavio krvavi pir i usmrtio je još sedam osoba prije nego što je zaustavljen i ubijen.

Psiholog Leo Ivanišević priča o mogućim osobinama profila osobe koje je sposobna da počini masakr.

Prema riječima Ivaniševića, kod Borilovića je bilo prisutno devet osobina zbog kojih je usmrtio nedužne ljude, ali i, čak tri puta, telefonirao ne bili uspio da nanese još boli i patnje ljudima koji nisu bili prisutni tokom njegovog krvavog pohoda, a koji bi, najvjerovatnije, i sami bili njegove žrtve.

"Kada vidimo slučajeve ekstremne okrutnosti od kojih se svi naježimo i kao što je i sam ovaj slučaj, pitamo se kakav sklop ličnosti je sposoban za ovakvo nešto? Počinioci ovakvih djela najčešće imaju izražene tzv. mračne crte ličnosti. Kod počinilaca ovako ekstremnih djela najvjerovatnije ćemo naći miks sljedećih osobina, od kojih su neke jače, a neke slabije izražene: egoizam, makijevelizam, moralna indiferentnost, narcizam, psihopatija, psihološka povlašćenost i bahatost, impulsivno ponašanje, samozainteresovanost i prkos", komentariše psiholog i dodaje:

"Jedna od mračnih crta ličnosti je i narcizam: potreba za pažnjom i divljenjem koja mora da se ispuni čak i na destruktivan način. Narcizam bi mogao da nagna počinitelja da od zločina napravi spektakl koji neće utjerati strah u kosti samo žrtvama, već svima – na taj način se uspostavlja nadmoć. Traženje “publike” bi moglo objasniti pozive, no to je samo mogućnost, to ne možemo sa sigurnošću da znamo", rekao je psiholog.

On dodaje da se takav tip osobe vodi rečenicom da “cilj opravdava sredstvo”, da se osjeća superiorno u odnosu na druge i da misli da zaslužuje i ima više od drugih.

"Kod takvih ljudi vidimo nedostatak empatije, impulsivnost i nedostatak samokontrole – u pitanju je pojedinac koji ne umije ili neće da iskontroliše svoju burnu agresivnu reakciju i jednom kada je agresija pokrenuta ne umije ili neće da je zaustavi. Vidimo i spremnost i želju da se drugima nanese bol zarad nekog ličnog cilja: posjedovanje oružja i upotreba oružja radi postizanja kontrole, nadmoći, osvete, zastrašivanja. Možemo vidjeti i dozu prkosa koji funkcioniše po principu “ako idem dole – vučem i tebe sa sobom", objašnjava Ivanišević.

Kako kaže, kod Vuka je bilo prisutno svih devet ličnosti, ali ne može da tvrdi u kojoj mjeri.

“Nije izgubio razum, već kontrolu”

Ivanišević je za Blic ispričao da osoba koja počini ovakav ekstremni slučaj okrutnosti, nije izgubila razum, već kontrolu.

"Ovakve ličnosti se mogu ponašati sasvim dobro u javnosti, a sprovoditi nasilje iza zatvorenih vrata. Mogu se ponašati dobro dok im je dobro u životu i dok “konce drže u svojim rukama”. Kontrolišu se kako bi izbjegli posljedice i dobili ono što žele. U trenucima stresa i krize, u trenucima kada nemaju kontrolu ili kada su suočeni sa nečim što doživljavaju kao odbijanje, napuštanje, poniženje, nepoštovanje – tada nastupa provala bijesa koju je praktično nemoguće deeskalirati", objašnjava on.

Prema njegovim riječima, Borilović vjerovatno nije imao problem koji nije mogao nikome da ispriča, već njegova okolina nije uspjela da uoči promjene koje je pokazivao.

"Narcizam, makijavelizam, nedostatak empatije, sklonost agresiji – sve ove mračne crte postoje na kontinuumu. Problem je u tome što ne reagujemo na ovakva ponašanja dok su još suptilna, a ona odaju čovjeka: kakav je u saobraćaju, kako vozi, kako se ophodi prema kelneru, prema nekome u odnosu na koga se osjeća da je uzvišen, kako tretira životinje, kako reaguje kada čuje “ne”. Ne moramo da čekamo da se osoba nađe pod dovoljno velikim stresom i da njeni destruktivni obrasci eskaliraju, možemo se udaljiti na vrijeme, ako to prepoznamo", dodaje on.

On ističe da pojedinac ovakvoj osobi sam teško može da pomogne, već je potrebna stručna pomoć.

"Najbolje što možemo da uradimo kada primjetimo neke od gore navedenih osobina jeste da poslušamo instinkt i da se udaljimo od te osobe. Njoj je nemoguće pomoći, jer je njena ličnost formirana tako da uvijek vidi krivca u drugima. Manje – više, takav profil ljudi često završi iza rešetaka", kazuje on.

Ubio desetoro, ranio šestoro

Podsjetimo, Vuk Borilović je tog krvavog 12. avgusta prvo usmrtio Natašu Marinović i njenih dvoje sinova – jedanaestogodišnjeg Marka i tri godine mlađeg Mališu. Nakon toga, ušao je u dom komšija, porodice Drecun, otvorio vatru i tamo ubio troje ljudi (Danijelu, Dimitrija i Rajka Drecuna), a onda je pucao i teško ranio njihovog unuka i sinovca Aleksandra Drecuna (32). Nastavio je dalje da puca – nije poštedio ni svog ujaka Gorana Đurišića, ni komšije Milana Mitrovića, Aleksandru i Danijelu Radunović. Potom je nastavio dalje i ranio još četvoro komšija, kao i policajca Ljubišu Maksimovića koji je pokušao da ga obuzda.

Policija je prema njemu ispalila 20 hitaca, a na njega su pucali i mještani. Borilović je primio pet metaka prije nego što je pao mrtav. Još se utvrđuje čiji hitac je za njega bio smrtonosan.

Tokom masakra 3 puta telefonirao

Borilović je, kako je crnogorska policija saopštila, tokom masakra telefonirao tri puta. Otkriveno je da je jedan poziv bio upućen Milošu Martinoviću, suprugu ubijene Nataše i ocu likvidiranih mališana, kako bi mu rekao šta je uradio. Kasnije je otkriveno da je, nakon što je bio kuma porodice Martinović – Milana Mitrovića pozvao i njegovu suprugu da bi i njoj lično saopštio da joj je suprug sada mrtav.

Kada je ranjen, Borilović je obavio i treći poziv. Koga je pozvao za sada nije poznato, ali je saopšteno da je toj osobi rekao da je ubio mnogo ljudi, da je teško ranjen i da misli da neće preživjeti, piše Blic.