On kaže da bi broj stradale djece u ustaškom logoru sigurno bio i veći da nije bilo ljudi koji su bili veći od zla koje je u to vrijeme vladalo ljudima, poput Diane Budisavljević, medicinskih sestara, članova Crvenog krsta, ljudi iz "Karitasa" Zagrebačke nadbiskupije.

- Oni su pokušali tu strahotu razdvajanja djece od majki i žena od muževa da umanje. Oni su zločin učinili manjim - rekao je Pupovac na komemoraciji u sisačkom Parku "Diane Budisavljević" za žrtve dječijeg ustaškog logora u Sisku.

On je naveo da su i mnogi građani Siska, ali i Zagrepčani primili djecu i spasili im život.

- Zbog toga moramo iskazati posebnu zahvalnost onima koji su se izložili velikom riziku, ne samo prezira, nego i opasnosti za njihove živote. Oni su učinili ono što drugi koji su trebali nisu htjeli - istakao je Pupovac.

On je poručio da bi ovo mjesto trebalo postati mjesto okupljanja da se pokaže da se treba izdići iznad zla kroz koje su prošla nastradala djeca.

Uz predstavnike Srpskog narodnog vijeća i Vijeća srpske nacionalne manjine grada Siska, kao organizatora, komemoraciji i parastosu prisustvovali su sisačko-moslavački dožupan Mirjana Olujić, gradonačelnik Siska Kristina Ikić Baniček, predstavnici Ambasade Srbije, nekoliko preživjelih logoraša i drugi.

Parastos za nevine dječije žrtve, u prisustvu predstavnica Sestrinstva Manastira Јasenovac, služio je sisački paroh Vesenin Ristić.

Ustaški logor u Sisku osnovan je 3. avgusta 1942. po završenim operacijama na Kozari i Šamarici i nalazio se pod kontrolom Ustaške nadzorne službe.

U svom sastavu imao je i poseban dječiji logor, najveći te vrste u NDH, koji se službeno nazivao "Prihvatilište za djecu izbjeglice".

Od 3. avgusta 1942. do 8. januara 1943. u Sisku je bilo zatočeno 6.693 dječaka i djevojčica, Srba sa Kozare, Banije, Korduna i iz Slavonije.

Uprkos akciji Diane Budisavljević, svakodnevno je u logoru umiralo od 30 do 40 djece.