Za Deklaraciju je glasao 81 poslanik, 11 je bilo protiv, a četiri uzdržana. 

Prethodno je hrvatska Vlada na telefonskoj sjednici dala saglasnost za prihvatanje pojedinih amandmana na Prijedlog deklaracije Hrvatskoga sabora o položaju hrvatskog naroda u BiH. 

Poslanik GLAS-a u Saboru i bivši ministar inostranih poslova Hrvatske Vesna Pusić okarakterisala je deklaraciju kao stav HDZ-a BiH o BiH i ocijenila da je ovo direktno miješanje u unutrašnje stvari BiH, te da je takvo ponašanje direktno protiv ugleda, uticaja i interesa Hrvatske. 

Poslanik HDZ-a BiH u Hrvatskom saboru Željko Raguž rekao je da je "potpuno legitimno miješati se u prilike u BiH, budući da se zvaničnici u BiH javno deklarišu da žele ići evropskim putem". 

"Hrvatska treba prestati da okreće glavu od BiH. Hrvatska je svjesna konteksta u kom se nalazi hrvatski narod, treba otvarati pitanja o položaju Hrvata u toj zemlji", istakao je Raguž. 

Poslanik SDSS-a u Saboru Milorad Pupovac rekao je da mu se ne sviđaju reakcije izabranih članova Predsjedništva BiH na svoje protivkandidate i njihove kritike na račun Hrvatske, ali da to važi i za drugu stranu. 

"BiH unutar sebe treba da raspravi stvari koje ima da raspravi. Mi bismo kao zemlja bili kredibilniji kada bismo postupali u vlastitim okvirima onako kako pozivamo da se postupa u BiH", dodao je Pupovac. 

Poslanik Živog zida i SNAGA u Saboru Ivan Pernar citirao je riječi prvog predsjednika HDZ-a BiH Stjepana Kljuića koji je rekao da je Zagreb najveći krvnik hrvatskog naroda u BiH, a da ih je Sarajevo dokrajčilo - što je drugi par rukava. 

"Neko će reći da Zagreb nije kriv za stradanje Hrvata u BiH, a ja ću reći odgovorno da jeste. Hvatska se trebala umiješati u prilike u BiH, ali ne na ovaj način. Srbija se trebala umiješati u prilike u BiH, ali ne na ovaj način", dodao je Pernar. 

Ante Babić, poslanik HDZ-a, problematizovao je to što u BiH nema kanala na hrvatskom jeziku sa sjedištem u Mostaru, prenose mediji. 

Rasprava poslanika u Saboru Hrvatske o položaju Hrvata, održana 12. decembra, okarakterisana je kao polemika između dvije ključne kategorije: one koji na izborima imaju i one koji nemaju podršku hrvatske dijaspore, kako Hrvatska tretira Hrvate u BiH. 

Na dvadesetak stranica Deklaracije navodi se, između ostalog, da je hrvatski član Predsjedništva BiH po treći put izabran glasovima bošnjačkog naroda, što je moguće pa čak i da svi Hrvati u BiH glasaju za drugog kandidata, a što je, kako se navodi, suprotno duhu Dejtonskog mirovnog sporazuma. 

Ponovljena je podrška suverenitetu BiH i saradnji Hrvatske s njom, ostvarenju funkcionalnosti BiH i njenom putu prema EU, daje se podrška naporima u pravcu izmjene Ustava BiH i Izbornog zakona BiH, koje trebaju osigurati harmonizaciju odnosa njena tri konstitutivna naroda i ravnopravnost svih građana, te osigurati jednostavnost, transparentnost, upravljivost i ekonomičnost unutrašnjeg uređenja BiH, prenosi Radio "Slobodna Evropa". 

Hrvatski sabor Deklaracijom traži i od predstavnika Republike Hrvatske da koristi sve instrumente koje joj stoje na raspolaganju kao potpisnici Vašingtonskog i Dejtonskog mirovnog sporazuma da ukaže na kršenje tih sporazuma, na negativne posljedice koje su u međuvremenu nastupile kako za položaj hrvatskog naroda u BiH, tako i za samu BiH. 

Deklaracija poziva institucije Hrvatske da nastave zagovarati i podržavati hitne promjene koje će osigurati ravnopravnost tri konstitutivna naroda i svih građana BiH i da intenziviraju pomoć institucijama od strateškog značaja za hrvatski narod u BiH.