Kako je rekao, bio bi prvi koji bi pozdravio, ukoliko postoji plan koji nailazi na široku podršku u srpskom društvu i parlamentu, kao i jednako široku podršku na Kosovu.

Tada bi, rekao je Išinger, postojale pretpostavke da se ne stvori bure baruta i novi problem.

– Trenutno smo miljama, da ne kažem svjetlosnim godinama, udaljeni od takvih pretpostavki i uslova i mogu samo snažno da pozdravim to što predsjednik Vučić, kako mi je rekao, svu svoju energiju ulaže u traganju za mogućnostima za rješenje ovog pitanja – rekao je Išinger.

Išinger, koji od 2009. predsjedava najvećem svjetskom forumu gdje se razmatraju izazovi savremenog svijeta – Minhenskoj konferenciji o bezbjednosti, ovih dana ponovo je u Beogradu zbog nastupa na međunarodnoj konferenciji “Balkanski dijalog”, a imao je i radni ručak s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

Najteži problem u regulisanju odnosa između Beograda i Prištine je međunarodno priznanje jednog i drugog entiteta, istakao je Išinger, podsjetivši da je takozvani Išingerov plan imao za predmet zaključenje sporazuma između Beograda i Prištine bez uzajamnog međunarodnog priznanja.

– Nije se mnogo šta promijenilo u proteklih desetak godina – navodi Išinger.

Prema njegovim riječima, vrijedelo bi razmišljati o tome da li određeni elementi iz takozvanog Išingerovog plana mogu da se primjene na današnju situaciju.

– Ako neko ima bolji plan, treba ga uzeti. Međutim, ako nema, možda bi neki elementi plana iz 2007. mogli da budu korisni – smatra Išinger.