Ta ograničenja za pripadnike srpske nacionalne manjine, kako je navedeno u odluci, proizlaze iz "potrebe većinskog hrvatskog naroda koje izviru iz još živih posljedica velikosrpske agresije početkom devedesetih godina 20. vijeka".

Ustavni sud je, kako navodi predsjednik Suda Miroslav Šeparović, prihvatio četiri godine star zahtjev za ocjenu ustavnosti Statuta Grada Vukovara.

Zahtjev je podnio saborski Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.

Sud je ukinuo član 5 statutarne odluke, i to u dijelu koji se odnosi na prava vijećnika Gradskog vijeća Vukovara iz reda pripadnika srpske nacionalne manjine o korištenju materijala na srpskom jeziku i ćirilici, ali tek kada to zatraže u pisanoj formi.

Nakon ove odluke Ustavnog suda, već na usmeni zahtjev moraju se obezbijediti, na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu, svi materijali za sjednicu Gradskog vijeća, te svi zapisnici sa sjednica bez ikakvih ograničenja.

Ustavni sud ukinuo je član 6 statutarne odluke u dijelu koja se odnosi na prava građana srpske nacionalne manjine i sada im se, bez ograničenja, mora omogućiti dostava prepisa na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu cijelog ili dijela propisa, akta ili isprave...

"Nije prihvatljiv zahtjev kojim je propisano da se kolektivna prava srpske nacionalne manjine osiguraju kada se osiguraju drugi uslovi", izjavio je Šeparović na konferenciji za novinare u Zagrebu.

Sredstva za sprovođenje zakona osiguravaju se u budžetu Hrvatske, pa zato prava nacionalnih manjina na jezik i pismo ne smiju biti ugrožavana, niti uslovljavana iznosom novca za sprovođenje.

Ustavni sud, međutim, nije ukinuo član 7 statutarne odluke kojim se osigurava odgađanje primjene odluke o pravima nacionalnih manjina.

"S obzirom na istorijska događanja na tom području, odlučeno je da ne postoji razlog zbog kojih bi ovu odredbu trebalo ukinuti, a takav zahtjev nije uputio ni podnosilac u svom zahtjevu", naveo je Šeparović.