Ministar uprave i lokalne samouprave Republike Srpske Lejla Rešić je, obrazlažući ovaj prijedlog zakona u Narodnoj skupštini, da je najznačajnija novina što se propisuje način rješavanja zahtjeva lica koja su državljani Srpske i BiH i upisani su u matičnu knjigu rođenih u Srpskoj, ali nemaju prebivalište na teritoriji Republike.

Ona je rekla da Prijedlogom zakona propisuje i način rješavanja zahtjeva za promjenu ličnog imena građana koji su rođeni u Federaciji BiH /FBiH/ i državljani su tog entiteta i BiH, a imaju prebivalište na teritoriji Srpske, s obzirom na to da nadležni federalni organi nisu prihvatali njihove zahtjeve.

Prijedlogom zakona su propisani uslovi koji moraju biti ispunjeni da bi se odobrila promjena ličnog imena – krivična odgovornost, izbjegavanja zakonom utvrđenih obaveza ili zaštite prava i sloboda drugih lica.

Ovim aktom precizno se uređuje način određivanja ličnog imena prilkom usvajanja djeteta.

Važeći Zakon o ličnom imenu usvojila je Narodna skupština na sjednici 30. decembra 1993. godine, s tim da je ovaj akt u manjem obimu mijenjan 2000.

Poslanik SDS-a Ivanka Marković je tokom ranije rasprave o ovom prijedlogu zakona rekla da klub poslanika te stranke predlaže amandman s ciljem da se spriječi mogućnost da lica upisana u posebni registar pravosnažno osuđenih za krivična djela seksualne zloupotrebe i iskorišćavanja djece, ili u kaznenu evidenciju, traže i dobiju projenu imena ili prezimena čime bi im se omogućilo sakrivanje njihove kriminalne prošlosti.

Poslanik PDP-a Dragan Galić je rekao da klub poslanika te stranke podržava pomenuti amandman SDS-a.

Ministar Lejla Rešić je rekla da će ovi prijedlozi biti analizirani i u pravnom smislu, nakon čega će se o istima biti donesena odluka.