"Presuda i oslobađanje Adema Kostjerevca za silovanje Srpkinje iz Zvornika je infarkt za sve žene članice udruženja. Jedva smo preživjeli slušajući obrazloženje sudije Suda BiH. Ona (sudija) se pravda procesnim smetnjama. Kakave procesne smetnje poslije 29 godina? Šta su oni radili po tim svojim zakonima? Kakve oni procese prave? Kakve zamke zakonske i pravne? Kakvom se strukom ta žena bavi? Ja da imam takvu diplomu kao ona što se bavi pravom, ja bi to bacila. Pitam je kako je noćas spavala? Šta misli da je to bila ona i da je u njoj neko ubio dijete i nakon toga treba da se živi još 29 godina", ističe Božica Živković Rajilić.

Ona kaže da je zločin toliko očigledam da se ni djetetu ne mora ništa objašnjavati.

"Ona je išla dva puta, pa je išao njen suprug, pa djever. Tu nema zabune, radi se o komšiji koji je činio zlo i ona se pravda nekakvim pravnim zavrzlamama, smetnjma, procedurom. To je toliko očigledan zločin da ni malom djetetu nije trebalo objašnjavati ništa", kaže ona.

Božica Živković Rajilić opet istakla da se u Sudu BiH sudi i presuđuje samo Srbima.

"Prije smo govori da je taj Sud BiH smrt za BiH i rade samo za jednu stranu. Ovdje neće čak neće ni da uzmu u razmatranje svjedočenje svjedoka". 

Odbačena optužnica protiv Kostjerevca za silovanje trudne Srpkinje

Sud BiH izrekao je prvostepenu presudu kojom je odbacio optužnicu protiv Adema Kostjerevca za silovanje trudne Srpkinje na području Zvornika 1992. godine.

Predsjedavajuća Sudskog vijeća Mira Smajlović rekla je da se optužnica, koju je Sud BiH potvrdio 14. aprila 2015. godine, odbija zbog procesnih nedostataka, odnosno zato što optuženi nije bio ispitan u skladu sa zakonom.

Smajlovićeva je navela da zbog propusta u istrazi, Tužilaštvo BiH nije moglo podići optužnicu, niti ju je sudija za prethodni postupak mogao potvrditi.

Ona je naglasila da se izjava o saslušanju Kostjerevca, 9. decembra 2014. u SAD, nikako ne može smatrati zapisnikom o ispitivanju.

Smajlovićeva je navela da uvodni dio izjave nije preveden sa engleskog, da Kostjerevcu nije bilo rečeno da li se saslušava u svojstvu svjedoka ili osumnjičenog, da mu nije rečeno za koje djelo je osumnjičen, da nije poučen o svojim pravima, te da na dokumentu nema potpisa saslušanog.

Napominjući da je Kostjerevac saslušan u okviru međunarodne pravne pomoći i da se u tom slučaju primjenjuju propisi države u kojoj se obavlja ispitivanje, Smajlovićeva je, pozivajući se na praksu u SAD, rekla da je morao biti upozoren da se može braniti ćutanjem, da ima pravo na advokata, kao i da sve što kaže može biti upotrijebljeno protiv njega.

Smajlovićeva je istakla da su svi ovi propusti doveli do kršenja povrede prava na odbranu.

Ona je dodala da je sudija za prethodni postupak odbacio prigovore odbrane na nezakonito saslušanje Kostjerevca u istrazi.

S obzirom da je utvrdilo da nisu ispunjeni formalni uslovi, Sudsko vijeće nije ulazilo u analizu izvedenih dokaza.

Kostjerevca je optužnica teretila da je u periodu od 18. septembra do 4. oktobra 1992. godine u podrumu mlina u selu Bajrići najmanje dva puta prisilio na seksualni odnos ženu srpske nacionalnosti koja je bila u drugom stanju.

Prema optužnici, on je ova djela počinio kao stražar u svojstvu pripadnika Vojne policije Prve muslimanske brigade Zvornik takozvane Armije BiH.

Suđenje Kostjerevcu počelo je u julu prošle godine, mjesec dana nakon što je izručen iz SAD u BiH.

Tužilašto je najavilo žalbu na presudu Suda.