Dodik je u obraćanju na Mrakovici, gdje je danas obilježeno 77 godina od Bitke na Kozari, rekao da je i on dijete Kozare, vaspitan na onome šta ona jeste i šta je dala. 

On je podsjetio da je srpski narod stradao u ratovima u prošlom vijeku i da je NDH pokušala da uništi Srbe, te napomenuo da je u ustaškim logorima ubijen ogroman broj srpske djece. 

"Stradalništvo je dio mog odrastanja, jer su i moji preci stradali u Jasenovcu", rekao je Dodik i dodao da je ponosan na Srbe koji su uspjeli da se izbore za slobodu. 

On je napomenuo da je obaveza vlasti Srpske i Srbije da se na ovakav način obilježavaju dani sjećanja na srpska stradanja, te istakao da toga ne bi bilo da nije Republike Srpske. 

On je napomenuo da su Srbi uvijek branili sebe, da nikoga nisu progonili, te da su ustaše u Jasenovcu htjele da zatru srpski narod na ovim prostorima, ali da u tome nisu uspjeli. 

Dodik je ukazao da su Srbi u bivšoj Jugoslaviji bili satanizovani. 

"Narod Kozare je bio zapostavljen u Titovom režimu, uradićemo ovdje da Banjaluka i Prijedor budu povezani auto-putem", rekao je Dodik i najavio dalja povezivanja putnom infrastrukturom jer to, kako je istakao, ovaj narod zaslužuje. 

On je podsjetio i na izjavu visokog predstavnika Valentina Incka da je Srpska veća od Izraela i da može da primi migrante, te istakao da su Inckovi preci krivi što je Srba malo, jer su ih u dva navrata pobili, a sada priča kako treba da Srpska prihvati neke druge. 

"Nismo mi otišli u Austriju i Njemačku da nas pobiju, oni su došli ovdje", rekao je Dodik i ponovio da Republika Srpska neće primiti migrante na šta je dobio podršku okupljenog naroda. 

Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović je rekla da je Kozara najbolji primjer kako može da se pobijedi smrti. 

Cvijanovićeva je ukazala na opredijeljenost da se gradi Republika Srpska, te podsjetila kako je bilo mnogo grešaka u prošlosti, te da smatra da je obaveza ih ispravljati. 

"Uvijek sam vjerovala u Republiku Srpsku. Republika Srpska je jedina garancija naše budućnosti. Zato i jeste obaveza da je radimo, gradimo i razvijamo", istakla je Cvijanovićeva. 

Izaslanik predsjednika Skupštine Srbije Veroljub Arsić rekao je da je Bitka na Kozari legendarna bitka naroda da živi u slobodi i sam određuje kako će da se razvija. 

On je ukazao na pokušaj revizije istorije i da se proglasi okupatorom narod koji je vijekovima živio na ovom prostoru, borio se za slobodu, nad kojim su počinjeni stravični zločini. 

"Ne dozovoljavamo da se prema njima počini još jedan zločin, a to je da se stradanje zaboravi, a revizionizam dozvoli", istakao je Arsić. 

Gradonačelnik Prijedora Milenko Đaković istakao je u obraćanju prisutnima da je Mrakovica simbol slobodarskog duha naroda Kozare i Potkozarja. 

On je rekao da su učesnici ove bitke ušli u legendi, te podsjetio da su prve noći probili obruč daleko nadmoćnijeg neprijatelja i izašli sa jednim brojem naroda, ali su vidjeli da je veliki broj civila ostao, pa su se vratili u obruč. 

"Nikada ne smije biti zaboravljeno stradanje, čojstvo i junaštvo kojim je ovjenčana Kozara", istakao je Đaković. 

Zamjenik predsjednika SUBNOR-a Republike Srpske Rade DŽajić podsjetio je da se junskih i julskih dana 1942. godine dan i noć branila Kozara, te da se bitka i stradanje naroda neće nikada moći potisnuti u zaborav. 

"Narod i borci Kozare su simbol herojske borbe", rekao je DŽajić, te poručio da se ne zaboravi više od 11.000 djece koja su stradala u mučilištima u koja su odvedena nakon što su zarobljena sa hiljadama desetina civila na Kozari, koji su u bili u zbjegu. 

Obilježavanju 77 godina od Bitke na Kozari su prisustvovali ministri u Vladi Republike Srpske, delegacija Narodne skupštine i drugi visoki zvaničnici Republike Srpske, predstavnici diplomatskog kora, gradonačelnici i načelnici opština sa područja Potkozarja, kao i veliki broj organizacija, udruženja i poštovalaca tekovina NOR-a iz zemlje i inostranstva. 

Bitka na Kozari počela je 10. juna 1942. godine i trajala je 27 dana, do proboja na jugozapadnom dijelu planine, 15 kilometara istočno od sela Međuvođe. 

Simbol je stradanja i otpora srpskog naroda u borbi protiv nacista i ustaša, u kojoj je ubijeno 40.000 civila, a 68.000 je zarobljeno i odvedeno u logore.