Dodik je za današnju beogradsku "Politiku" istakao da to podržavaju Rusi i znatan dio evropskih zemalja, te da vjeruje da bi predsjednik SAD Donald Tramp razumio o čemu je riječ. 

On je poručio da će visoki predstavnik morati da dođe u Narodnu skupštinu Srpske da podnese izvještaj i "položi račun" Srpskoj, a da će strani ambasadori imati svoje mjesto, inauguracije i prijeme, ali da o unutrašnjim pitanjima sa njima nema priče. 

Dodik je naveo da su stranci dobrodošli ako donose investicije, ali da ako ih zanima politička situacija, informaciju moraju da potraže od britanske obavještajne službe "instalisane u BiH". 

"Na svakom koraku imamo primjere miješanja stranaca, a Ivanić to obesmišljava pa, kao, traži dokaze. Za razliku od prošlih vremena, kada su stranci mislili da samo oni mogu nas da opserviraju, sada je to obostrano", rekao je Dodik i poručio da ne može američka ambasadorka da "obilazi institucije cijelog dana i daje zadatke". 

On je ocijenio da je BiH propustila priliku da etablira svoje dugoročno postojanje zato što je skrnavljen Dejtonski sporazum i da su, promovišći "duh Dejtona" umjesto "slova" tog ugovora, stranci doveli BiH "u glib". 

Predsjednik Srpske podsjetio je da su bošnjački politički lideri izabrali da sa strancima krenu u satanizaciju Srba, umjesto da su se od početka dogovarali sa sugrađanima, i time su propustili ozbiljnu priliku da "naprave BiH". 

Upitan kakav period predviđa u naredne četiri godine ako bude izabran u Predsjedništvo BiH, Dodik je istakao da BiH mora da se vrati u okvire Ustava BiH, jer se ne mogu imati vanustavne institucije, te poručio da će na dnevni red morati da se vrate mnoga pitanja. 

Dodik je istakao da će se morati pregovarati o onome što je nametnuo visoki predstavnik. "Bošnjaci to neće htjeti, ali imaće velike izglede da BiH uopšte ne funkcioniše. Oni će biti u prilici da biraju", upozorio je Dodik. 

On je ukazao da su minule četiri godine izgubljene sa stanovišta borbe za Republiku Srpsku u zajedničkim institucijama BiH, a da je nacionalna politika srozana na pokušaje držanja predavanja Banjaluci. 

Predsjednik Republike Srpske rekao je da "nije sporno da se napravi neki oblik saradnje" u BiH i ocijenio da bi možda bilo pametno da se "postave stvari tako da niko ne smeta nikome, da postoje tri suverena stuba i dva entiteta, koja funkcionišu zasebno, na zajedničkom nivou, radeći ono oko čega se usaglasimo". 

"Možda bi BiH tako mogla da preživi neko vrijeme", rekao je Dodik. 

Dodik je ocijenio da BiH, u kojoj je najznačajniji resurs sva tri naroda "gorko sjećanje na rat", održava to što su ljudi spremni da žive u nemogućim konstrukcijama, ali nisu spremni za rat. 

"Kada ne bi bilo Republike Srpske sa svojom snagom, odavde bi se Srbi masovno iselili, kao sa Kosmeta", rekao je Dodik. 

On smatra da su tvrdnje da nema pritiska da se oslabi Republika Srpska "podvala narodu da se umiri pa da atakuju na nas" i ukazuje da Bošnjaci na autonomiju Srpske stalno atakuju tražeći neke zajedničke procedure. 

"Pokušaćemo da razgovaramo o pravnoj državi, ali to podrazumijeva da postoji ustavna država. Kažu da je sve što postoji na nivou BiH završena priča, ali nije, sve dok nametnutih institucija nema u Ustavu BiH, čak i ako je za to pod prisilom glasano u parlamentu BiH", rekao je Dodik. 

On je naglasio da Srbi ne smiju olako da odustaju. "Evropa nas je prevarila kada smo raspisivali referendum o Sudu i Tužilaštvu BiH, vratićemo to", poručio je Dodik. 

Dodik smatra da je BiH bila i eksperiment za Evropu u kojoj se identiteti ukidaju, a koja sada propada, i izrazio nadu da će na evropskim izborima u maju pobijediti snage koje su za osnaživanje identiteta. 

"To će dovesti do snaženja naše političke pozicije, nemam nijednu dilemu oko toga", rekao je Dodik. 

Dodik je rekao i da je glavni problem Hrvata u BiH odnos sa Bošnjacima, a ne više sa Srbima, te ponovio da "podržava hrvatske zahtjeve u BiH". 

Na primjedbu lista da mu se zamjera da olako podržava treći, hrvatski entitet jer se vjeruje da to može biti opasno po Srpsku, Dodik je podsjetio da je hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović rekao da je Republika Srpska nedodirljiva i da u zahtjevima za svoju autonomiju ne traže ništa nauštrb Srpske. 

Dodik je rekao da je tačno da osnovna kriza sada nije locirana na percepciji o Republici Srpskoj, nego na odnose izimeđu Bošnjaka i Hrvata, ali je ukazao da bi trebalo imati u vidu da u tome postoji i doprinos Banjaluke. 

"Nije li to tako možda upravo zato što smo i mi nešto dodali i preduzeli? Nisu li neki naši daleki politički potezi doveli do toga? Ili neki silni mudraci bez vizije i analitičnosti misle da takve stvari tek tako padaju s neba, dok se sjedi u fotelji i gleda da se izmakne iz svake utakmice?", rekao je Dodik. 

Dodik je ukazao da su Britanci i Amerikanci obezbijedili 20 miliona evra za podršku protivnicima institucija vlasti, dok drugi blok satanizuju za navnodno maligno miješanje Rusa. 

"Prijete ljudima da, ako prihvate politiku iz Banjaluke, slijedi podizanje krivične prijave. Zna se koga ovdje percipiraju kao zastupnika Rusa, ali ja sam Srbin, volim rusku kulturu i njihovu državu, ali volim i neke njemačke vrijednosti i mnoge segmente američkog načina života. Ali, ovdje se uništava sve što bi moglo imati bilo kakav dodir s Rusima", rekao je Dodik. 

Predsjednik Srpske je rekao da se ne mogu nabrojati infrastrukturni objekti koji su izgrađeni za vrijeme aktuelne vlasti u Srpskoj. 

Komentarišući to što mu opozicija zamjera na broju investitora, Dodik je naveo da je njihova vlast prije 10 godina imala pokrivenost uvoza izvozom od 35 odsto, a aktuelna vlast ima 75 odsto. 

"NJihov /bruto/ domaći proizvod bio je 2,5 milijardi evra, kod nas je duplo veći. To smo uspjeli u uslovima deflacije", naglasio je Dodik. 

On je istakao da je plata prosvjetnog radnika i policajca sada veća od 500 evra, a bila je 240 evra, te da se traži model po kojem bi se povećala prosječna plata koja je sada u Republici Srpskoj 435 evra. 

"U prvoj polovini godine idustrijska proizvodnja porasla je za 5,7 odsto, a rasla je i prošle godine. Sve to u teškim privrednim uslovima i situaciji kada nam je EU nametnula poslovnu klimu. Natjerali su nas da otvorimo granice, a privrednik koji dođe ovdje da pravi fabriku, da bi izvozio robu u EU, mora da računa na rigorozne uslove sertifikovanja", objasnio je Dodik. 

On je ukazao da BDP u Srpskoj raste od tri do 3,7 odsto u posljednjih 16 kvartala, da ne kasne nijedna plata, niti penzija, kao i da se pokušavaju povećati plate i potrošnja, "ali prevashodno kako bi odgovorili na problem odlaska radnika". 

Dodik je naveo da se u posljednjoj godini nije povećao broj radnika u javnom sektoru, a raste ukupna zaposlenost, dok je zaduženost oko 42 odsto BDP-a.