"To se dešava pod onima koji kontrolišu te vojne programe, a to su prije svega zapadne zemlje, koje su obezbijedile svojim ranijim intervencionizmom da se u Srpskoj ukinu sve fabrike oružja i municije, dok je u FBiH ostalo šest. Vidjeli smo da vlada FBiH daje ogroman novac, proizvodi se ne samo za tržište i potrebe vojske BiH, kako je predviđeno, nego se pravi neka strateška rezerva", rekao je Dodik. 

On je za "Sputnjik" rekao da je to stvar srpskih predstavnika u zajedničkim institucijama BiH, koji imaju nadležnost nad vojnim sektorom, a to su prije svega član Predsjedništva i ljudi u Ministarstvu odbrane BiH, što su dozvolili da proizvodnja oružja i municije ostane isključivo u nadležnosti muslimana i da nema kontrola koje se moraju provesti. 

"Promijenićemo to vrlo brzo. To je ključno pitanje. Mi ne želimo da tu bude spekulacija, ne želimo da jednog dana shvatimo da su se oni naoružali i gradili svoju emociju da se obračunaju sa Srbima. Moraju da razumiju da je to u biti veoma teško i nelegitimno. Govorim čisto hipotetički", rekao je Dodik. 

Govoreći, kako je naglasio, hipotetički o mogućnosti da se neko obračuna sa Srbima u Republici Srpskoj, Dodik je zapitao koje bi snage to učinile? 

"Republika Srpska ima snage bar što se tiče tog eventualnog, hipotetički govorim, sukoba Bošnjaka i Srba. Vjerujem da Hrvati ne bi u tome učestovali, mada ima i tamo najava da bi. Ali, u svakom slučaju, i da oni budu zajedno, Republika Srpska ima mogućnost da sebe odbrani", naglasio je Dodik. 

On je, hipotetički govoreći, rekao da bi bio veći problem ako bi se u to uključile neke velike sile, dodajući da postoje i neke velike sile koje bi možda i zaštitile i Srbe. 

"U tom pogledu, mi imamo očekivanja te vrste. Ali, ne dao Bog, ne želimo to. Ali, isto tako mislimo ne treba biti naivan u svemu tome i ignorisati tu situaciju. Ali, kako bi hipotetički došlo do toga, koji bi organ u BiH ili FBiH mogao da donese odluku da napadne Srpsku? To bi bio napad na Srpsku i njenu teritoriju i sistem. Koja bi to snaga iz FBiH mogla da se okupi?", kaže Dodik. 

On je rekao da vjeruje da u zajedničkim instutucijama ne bi mogla biti donesena odluka, jer tamo sjede i Srbi i Hrvati i Bošnjaci, a što se tiče federalnog nivoa, misli da bi to bio na neki način međunarodni sukob. 

"Mislim da bi muslimani iz toga samo izašli kao gubitnici, a Srpska bi afirmisala svoje pravo da se odbrani bez obzira na razne planove koje oni tamo imaju. Ali, to govorim sve hipotetički. Vjerujem u mir i stabilnost", istakao je Dodik. 

Dodik je rekao da vjeruje da u BiH neće doći do sukoba neke vrste, nego da će se zajedničke institucije same urušiti i uvenuti i da će se prihvatiti legitimitet onoga što samo po sebi funcioniše, a to je Republika Srpska. 

On je naglasio da Srpska jedina ima šansu da samostalno funkcioniše sa stanovišta institucionalne, ekonomske, teritorijalne i svake druge izgradnje. 

"Zajedničke institucije ne mogu da donesu nijednu odluku ako nema svih, a u FBiH ne mogu ako nema Bošnjaka i Hrvata, pogotovo, imajući u vidu da Hrvati, nezadovoljni procesom majorizacije nad njima, sve češće ističu svoja prava za snažnom autonomijom", rekao je Dodik. 

On je naveo da Srpska to podržava, pod uslovom da se ne dira u njen teritorijalni i institucionalni kapacitet, te da je siguran da baš sa ovim rukovodstvom Hrvata u BiH, ima dogovor da je to tako. 

Dodik je ponovio da je BiH oronula i propala zemlja, koja ne funkcioniše i da je to svima jasno, te da se još održava po refleksu Dejtonskog sporazuma, koji su zapadne zemlje bitno oskrnavile i promijenile u mnogim njegovim suštinskim dijelovima. 

"Gotovo da ne funkcionišu zajedničke institucije vlasti. Samo intervencionizam stranaca koji je na izdisaju u BiH održava neku tu strukturu", rekao je Dodik. 

Govoreći i Srebrenici, Dodik je rekao da je tamo stradalo mnogo ljudi, ali su stradali i Srbi i Bošnjaci, te da odvajanje, izuzimanje i stvaranje eksluziviteta od stradanja Bošnjaka Srpska smatra izvrgavanjem istine. 

"Potrebna je cjelovita istina, koja podrazuimijeva da se formira jedna međunarodna komisija od najvećih autoruiteta svijeta, koja će napraviti jedan cjeloviti izvještaj o stradanjima od 1991 do 1995. godine. Mi tražimo, ali ne možemo da je formiramo ako to ne prihvate svi ostali. Ali mislimo da bi to bilo objektivno", ponovio je Dodik. 

Govoreći o spisku od 22.000 Srba koje je udruženje "Majke Srebrenice" poslalo Njemačkoj i izjavi njemačkog inspektora da niko ko je počinio zločin u Srebrenici neće biti siguran u Njemačkoj, Dodik je rekao da Nijemci, ako to prihvataju, šalju poruku da su selektivni i navijački raspoloženi, jer postoje i muslimani koji su činili zločine. 

Dodik je naveo da bi Zapadnjaci trebalo da prvo raščiste pokušaj ubistva predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u Potočarima, pošto Sarajevo ne može ništa da utvrdi, ali da naklonost Zapada bošnjačkom političkom faktoru u BiH ne prestaje i da se ne može očekivati u neko skorije vrijeme objektivizam bilo koje vrste. 

"Oni (Zapadnjaci) nisu rekli - dajte to prvo da raščistimo, jer radi se o čovjeku koji je došao da izjavi saučešće i kaže da se to nikad ne ponovi, a vi ste pokušali da ga ubijete", dodao je on. 

Komentarišući okupljanja grupacije "Pravda za Davida", Dodik je ponovio da žali za stradalim mladićem, ali da je u slučaju ovih okupljanja riječ o instrumentalizaciji tog tragičnog događaja. 

"Neko je to iskoristio, to je čista politička igra. Mi smo na tom nedavnom skupu prepoznali aktiviste političkih partija iz FBiH, kao što su SDP, SDA, kao i SDS-a, PDP-a, koji su dolazili. Oni nemaju nikakav drugi program, oni smatraju da ako to ne održe kao mjesto okupljanja, neće imati sa čim da idu na izbore. A i čime oni mogu da idu?", rekao je Dodik. 

Napominjući da se imputira odgovornost vlasti Republike Srpske, kao dio smišljene priče od ranije, Dodik je napomenuo da tužilaštva BiH i Republike Srpske ne bira vlast Srpske, nego se članovi tih tijela biraju u Sarajevu. 

Dodik je rekao da je pokušano da se ovaj tragični događaj zloupotrijebi za proteste širih razmjera, ali da misli da je taj tajming prošao zato što ljudi sve više razumiju o čemu se tu radi. 

"Mislim da smo napravili grešku što smo dozvolili okupljanja bez odobrenja. Ali, rekli smo - radi se o specifičnom slučaju. Ali, dolazi vrijeme kada će to morati da se stavi u neki kontekst", dodao je on, navodeći da, ipak, ne može da se ospori pravo na okupljanje, ali da je vidljivo da je ta grupacija podržana, finansijski opskrbljena i pokušava se internacionalizacija.