Dodik je u obraćanju rekao da Republika Srpska pokušava odbraniti svoj status i autonomiju, da ne teži secesiji, te da se isključivo zalaže za poštovanje izvornog Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Dodik je rekao da u BiH postoji konsenzus o evropskim integracijama, ali da je potrebno prvo raditi na mnogim ekonomskim i političkim parametrima.

"Ne možemo govoriti o evropskom putu, a da ne govorimo o aktuelnoj političkoj situaciju u BiH. Mnogi smtaraju da BiH ima sistemsku grešku u smislu svog postojanja. Različita su mišljenja - prema jednom od njih, potpisivanjem Dejtonskog sporazuma BiH je počela proces integracija. Druga mišljenja idu u pravcu stvaranja unitarne zemlje, treća ka tome da je potrebno sačuvati svu autonomiju, a četvrta da BiH treba da se raziđe mirnim putem", rekao je on.

Dodik je naglasio da u svijetu ne postoji zemlja u kojoj visoki predstavnik odlučuje o unutrašnjim pitanjima, te da je međunarodna zajednica u BiH, posredstvom visokog predstavnika, nametnula mnoge reforme koje ne daju nikakv efekat.

"Zbog svega toga BiH je danas znatno složenija zemlja, a mnogi čak smataraju i propala pa čak i zemlja zamrznutog konflikta, koja ne može da nađe bazični unutrašnji konsenzus", istakao je Dodik.

Dodik je rekao da nije siguran da postoji mjesto za BiH u EU i da su unutar Unije prisutni dvostruki standardi, a kao primjer naveo je Sjevernu Makedoniji koja je ispunila sve uslove, a još čeka na članstvo.

"Moramo riješiti mnoga ekonomska i politička pitanja, a sitaucija se od početka pregovora dosta promijenila, kao i sami uslovi za pristupanje", naveo je on.

Dodik je istakao da u BiH nije dozvoljeno da se govori o bilo čemu drugom osim o samoj BiH, iako entiteti i konstitutivni narodi žele da razgovaraju o mnogim drugim temama.

"Visoki predstavnici pokušavaju centralizovati zemlju i oduzeti nam autonomiju", istakao je srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH.

Dodik se osvrnuo se i na komplikovanost političkog sistema u BiH, podsjećajući na činjenicu da se Predsjedništvo BiH sastoji od tri člana, ali da Hrvati konstantno gube svog predstavnika, ističući da aktuelni hrvatski član /Željko Komšić/ nije predstavnik hrvatskog naroda. Kao problem je naveo i neformiranje Vlade FBiH, što dodatno stvara probleme.

"Stalni problem su i strane sudije u Ustavnom sudu BiH, kao i nepoštovanje Ustava BiH. Sve to stvara apsolutnu nestabilnost", istakao je on.

Dodik je podsjetio i na problem migrantske krize.

Govoreći o socio-ekonomskim parametrima, Dodik se osvrnuo na prošlost BiH navodeći da je ona i za vrijeme bivše Јugoslavije bila nerazvijena, te da se jako malo ulagalo.

"Rat je dodatno, a sada i pandemija, osiromašio zemlju što je pojačalo ekonomske i socijalne probleme, ali kada govorimo o ekonomskoj situaciji u BiH ne postoji jedinstven indikator. Mora se posmatrati stanje u entitetima. Republika Srpska, uprkos svemu, bilježi rast BDP-a, stopa kriminala je niža u odnosu na mnoge zemlje u regionu a bezbjednost je izuzetno dobra", naglasio je on.

Odgovarajući na pitanje zašto mladi odlaze iz BiH, kako pokazuju statitistika EU, Dodik je rekao da to nije specifičan problem samo za BiH, već za mnoge države u regionu i šire, poput Hrvatske, Bugarske, Rumunije...

Podsjećamo, Dodik je juče razgovarao sa najvišim zvaničnicima Grčke. Sa premijerom Krijakosom Micotakisom razgovarao je o političkim i ekonomskim temama, istakavši da je BiH podijeljeno društvo i da su visoki predstavnici svojim odlukama razorili Dejtonski sporazum. Zahvalio se za podršku i za činjenicu da Grčka nije pristala da bude dio snaga koje su bombardovale u okviru NATO pakta Republiku Srpsku i srpski narod u cjelini.

Što se tiče ekonomskih tema, Dodik ocjenjuje najvažnijim dogovor da turisti iz BiH u Grčku ulaze na način na koji to čine turisti iz Srbije - uz negativan pi-si-ar test ili sertifikat da su vakcinisani.

Dodik i predsjednica Grčke Katerina Sakelaropulu razgovarali su o posljedicama pandemije virusa korona i izrazili nadu u brzi povratak u normalnost, što bi omogućilo i ekonomski oporavak. Istaknuti su odlični bilateralni odnosi, naglašavajući da postoji više mogućnosti za njihovo dalje jačanje, posebno u oblasti ekonomije.

Dodik je razgovarao i sa predsjednikom grčkog parlamenta Konstantinosom Tasulasom i ministrom inostranih poslova Nikosom Dendijasom.

Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH sastao se u Atini i sa predsjednikom Vlade Crne Gore Zdravkom Krivokapićem.