Od ovog potpisa za nekoliko dana navršiće se 25 godina. Donio je mir ali ipak dvije i po decenije kasnije vlada atmosfera raskola oko toga šta je taj sporazum - poruka je iz Republike Srpske.
Dogovora nema ni oko toga kako najbolje obilježiti 25 godina mira. Mjesecima se pokušavalo do ći do procedura kako da se taj dan obilježi, kaže srpski član Predsjedništva Milorad Dodik. Bezuspješan je kaže bio i pokušaj da se dođe do zajedniče izjave Predsjedništva koja bi dala karakter obilježavanju. Kamen spotcanja između ostalog bilo je i pominjanje zajedničke istorije i to kroz obrazovni sistem.
"Danas imamo priču o tome da se napiše izjava 25 godina Dejtona i tamo vam provlač priču da se napravi zajednički školski program u kome će se izučavati zajednička istorija, koja zajednička istorija, o kakvoj zajedničkoj istoriji vi pričate, i onda morate da trošite sate vremena da to kažete, ne može nije Predsjedništvo nadležno", rekao je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH.
Dejtona se danas drži najviše Republika Srpska, smatra predsjednik Parlamenta Nedeljko Čubrilović. Tačno je da je narušavan više puta i to vrlo često od bošnjačkih stranaka iz Federacije. Slovo Dejtona nisu poštovali, kaže, ni visoki predstavnici ali i institucije gdje su presudnu ulogu imali stranci.
"Republika Srpska bez obzira što u prvoj fazi nije prihvatila Dejtonski sporazum kao najidealnije rješenje, ona ipak najprincijpjelnija za poštovanje Dejtonskog sporazuma, neki su to shavtili kao prelazno rješenje ka unitaruzaciji i radili na tome. Republika Srpska to neprihvata na takav način i želi da se slovo Dejtona ispoštuje do posljednjeg zareza", istakao je Nedeljko Čubrilović, predsjendik Narodne skupštine Republike Srpske.
Stručnjaci iz oblasti prava kažu da je ove godine dobilježava 25 godina, planskog i sistematskog kršenja dejtonskog sporazuma. Posebno se to odnosi na rad Visokih predstavnika, smatra doktor pravnih nauka Siniša Karan. Njihovo djelovanje bi se moglo kaže opisati kao neprekidno, stalno, plansko i sistematsko urušavanja tog sporazuma sa osnovnim ciljem, a to je - urušavanje ustavne pozicije i slabljenje Republike Srpske.
"Drugi cilj je bio jačanje zajedničkih institucija i konačni cilj preoblikovanja multietnički složenog, federalnog oblika državnog uređenja BiH u pravcu unitarizacije kroz proces majorizacije. Visoki predstavnici nisu jedini urušavali ustavnu poziciju i slabili Republiku Srpsku, ali su bili dominantni u tom procesu i na neki način objedinjavali i podržavali sve druge domaće i međunarodne elemente u tim aktivnostima", naglasio je Siniša Karan, doktor pravnih nauka.
Struka kaže i da je teško izmjeriti razmjere štete koja je na ovakav način nanaesena. Isto to se dešava i danas, visoki predstavnik potpomognut svim protivnicima dejtonske BiH sebi osigurava dovoljno prostora za prisustvo u BiH na neodređeno vrijeme i produžavanje svog miješanja u sve političke procese u BiH. Ipak jedno je sigurno Dejton će i ove godine Republika Srpska obilježiti kao praznik, dok u Federaciji nikada to nije ni bio.
