Preduzeće "Agroimpeks" čiji je vlasnik Nikola Vukelić, u čijem je vlasništvu i "Ribnjak Bardača", a uz to mu je u ruke pao i dio rijeke, u svom odgovoru ATV-u navodi da je predmetne nepokretnosti steklo u, kako tvrde, zakonom provedenom izvršnom sudskom postupku 2003. godine.
Tome su, navode, prethodili parnični postupci okončani pravosnažnim sudskim presudama nadležnih sudova u Gradišci i Srpcu. Upravo te presude, o kojima je ATV ranije pisao, i jesu sporne. U odgovoru iz "Agroimpeksa" negiraju i tvrdnju da je javno dobro upisano u javnim evidencijama, o čemu je ATV takođe pisao i potkrijepio dokazima, a sada ih i potezi Pravobranilaštva Republike Srpske demantuju.
"Pravobranilaštvo Republike Srpske je podnijelo zahtjev za oglašavanje Rješenja ništavnim RUGIPP-a kojim je upisano pravo svojine na spornim nekretninama u korist preduzeća "Agroimpex" d.o.o. Banjaluka. Naime, presuda Višeg privrednog suda kojim je priznato to pravo je neprovodiva, jer predmet svojine ne mogu biti javna dobra, rijeke itd., a što pripada, što je predmet svojine Republike Srpske. U narednom periodu, Pravobranilaštvo će nastaviti u ovom pogledu da zastupa interese Republike Srpske i da se isknjiži pravo koje nije moguće da bude na ovome preduzeću", rekao je Milimir Govedarica, pravobranilac Republike Srpske.
Osim ovog vanrednog pravnog lijeka, Pravobranilaštvo Republike Srpske ih je podnijelo još. Iz Rješenja Okružnog privrednog suda u Banjaluci od 29.07.2011. godine jasno se vidi da je imovina stečajnog dužnika u cjelosti uručena Republici Srpskoj. Zato su i iz Pravobranilaštva podnijeli Zahtjev za donošenje Dopunskog rješenja Okružnog privrednog suda Banja Luka sa nalogom za brisanje upisanih prava upravljanja i prava korištenja koje ima upisano "Ribnjak Bardača", kao i nalog za brisanje zabilježbe stečajnog postupka.
Uz niz slovnih i gramatičkih grešaka u odgovoru, iz "Agroimpeksa" su pokušali da nam održe i lekciju o profesionalnosti, tvrdeći kako su naši navodi potpuno lišeni osnova i, kako kažu, "plod ozbiljnog stepena neznanja". Dok u istom tom odgovoru negiraju tvrdnju da je javno dobro upisano u javnim evidencijama, isti ti koji nama govore o "stepenu neznanja", tvrde i to da vlasnici javnog dobra mogu biti kako fizička, tako i pravna lica.
Takvi stručnjaci bi trebalo da znaju da rijeke prema Zakonu spadaju u javno vodno dobro, prema tome, ne mogu biti predmet prometovanja i prodaje. Može se davati u zakup u određenim uslovima i na određeni broj godina, ali, naravno, uz naknadu za sve to. Ipak, izgleda da se u tužbe dobro razumiju, u istom tom odgovoru, rasipali su se prijetnjama o pokretanju odgovarajućih sudskih postupaka.
U "Agroimpeksu" se pravdaju time i da je komentarisati pravosnažne sudske presude, u, kako kažu, svakoj ozbiljnoj zemlji, apsolutno nedopustivo. Očigledno ih je zaboljelo pokretanje ove teme s obzirom na to da zanemaruju činjenicu da se isto tako u svakoj ozbiljnoj zemlji pravosnažne sudske presude ne bi donosile mimo zakona, kao što je tada donesena ova gdje je Vukelić postao vlasnik rijeke.