"Uslovi za osnivanje informativnog centra postoje. Trenutno ima više od četiri miliona stranica arhivskog materijala, koji nema oznaku tajnosti i povjerljivosti", naveo je Kojić.

Prema njegovim riječima, namjera u okviru ovog projekta je bila i da od Haškog tribunala dobiju dokumenta sa suđenja koja nemaju oznaku tajnosti, ali to još nije realizovano.

Kojić je podsjetio da su predstavnici Mehanizma za međunarodne krivične sudove u dopisu koji su poslali prije više od godinu dana iskazali zainteresovanost za otvaranje informativnog centra u Banjaluci i naveli da će poslati nacrt memoranduma o saradnji i načinima ustupanja i osnivanja arhivske građe koja nema oznaku tajnosti.

"Nakon toga smo pisali dvije urgencije, ali nismo dobili odgovor dokle se stiglo sa tim nacrtom memoranduma", rekao je Kojić.

On je istakao da će Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, ukoliko do kraja godine ne dobije konkretan odgovor od Mehanizma, osnovati svoj informativni centar, za koji je grad Banjaluka ustupio prostor.

U sarajevski Informativni centar o Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju stigla je isporuka svih ovjerenih dvojezičnih presuda, koje je Haški tribunal izrekao za 24 godine rada.

U okviru te zvanične arhive, nalazi se i znatan dio bibliotečkog fonda Haškog tribunala koji se, između ostalog, sastoji od vrijednih naslova, knjiga, stručnih publikacija, zbornika radova, anala, kao i kompletne kolekcije pisanih i video-materijala koje je stvarao ovaj sud, saopšteno je juče iz grada Sarajeva.