Direktor Republičkog centra za istraživanje rata i ratnih zločina Milorad Kojić istakao je da su predstavnici Federacije BiH /FBiH/ još 2004. godine ponudili da srpskoj strani predaju lokacije sa tijelima nestalih sa vozućko-ozrenskog ratišta, ali da to do danas nije urađeno, te poručio da i dalje niko iz odreda "El mudžahedin" nije odgovarao za teške zločine.
"I dalje se traga za 129 lica sa tog ratišta. Mi ne tražimo nestale, već sakrivene", rekao je Kojić u Beogradu, povodom 23 godine od stradanja Srba u Vozući i na Ozrenu.
Kojić je naveo da su još 2004. godine komisiji iz FBiH predate lokacije o nestalim Bošnjacima iz Srebrenice, a da je srpskoj strani ponuđeno da im se predaju lokacije sa tijelima nestalih sa vozućko-ozrenskog ratišta.
"To nije urađeno. To znači da ti iz FBiH koji su ponudili znaju gdje su i neće da nam kažu. Zato i kažem, mi ne tražimo nestale, već sakrivene", rekao je Kojić.
On je ukazao da Haški tribunal i pravosudni organi BiH nisu bili dovoljno aktivni u procesuiranju odgovornih za zločine nad Srbima, uključujući odsijecanje glava na tom ratištu.
"Kada je riječ o 10. septembru 1995. godine, kada su Srbi prognani iz Vozuće u ofanzivi `Farz`, to je jedna teška sudbina koja je zadesila srpski narod. Prvo odsijecanje glava bilo je upravo na Vozući. To je rađeno Srbima", rekao je Kojić.
On je napomenuo da se danas cijeli svijet zgražava nad tim šta radi "Islamska država" i kako odsijecaju glave, a niko nije htio da obrati pažnju na to da su isti ti 1995. godine na isti način odsijecali srpske glave.
"Niko od pripadnika odreda `El mudžahedin` nije procesuiran, mnogi od njih danas žive u FBiH ili na rubnim dijelovima Republike Srpske i predstavljaju opasnost, ali je očigledno da prvosudne institucije ne žele da oni budu procesuirani", rekao je Kojić na konferenciju za novinare u Beogradu, koju su organizovali Zavičajno udruženje Zavidovićana iz Doboja i Predstavništvo Republike Srpske u Srbiji.
Kojić je istakao da Republički centar godinama pomaže Zavičajnom udruženju da gradi kulturu sjećanja i pamćenja.
"Onaj ko kontroliše prošlost, kontroliše sadašnjost i kreira budućnost generacijama koje dolaze. Mi nemamo pravo, zbog svih obezglavljenih Srba u Vozući, da zaboravimo šta se desilo", istakao je Kojić.
Predsednik Zavičajnog udruženja Zavidovićana Zoran Blagojević naveo je da ono što su za Srbiju Košare, to je za Republiku Srpsku Vozuća.
"Nikada nećemo zaboraviti naše žrtve i naše nestale", rekao je Blagojević i izrazio zadovoljstvo što će u maršu "Stazama egzodusa" 10. septembra učestvovati i veliki broj mladih.
On je najavio i da će svečana akademija, povodom obilježavanja 23 godine od stradanja Srba u Vozući i na Ozrenu, biti održana 6. septembra u Doboju, a kojoj bi trebalo da prisustvuje predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Blagojević je napomenuo da će 11. marš "Stazama egzodusa" biti organizovan 10. septembra u znak sećanja na pobijeno i prognano srpsko stanovništo.
On je podsjetio da je prije 23 godine u akciji takozvane Armije BiH spaljeno 30 sela, protjerano 1.920 porodica sa 7.680 članova, a ubijeno 459 srpskih boraca i civila.
Prema njegovim riječima, i 23 godine nakon egzodusa Srba iz Vozuće, kao i naselja u dolini rijeke Krivaje i južnog dijela Ozrena, nepoznata je sudbina 129 nestalih boraca Vojske Republike Srpske i civila.
Iz Zavičajnog udruženja Zavidovićana iz Doboja podsjetili su da su Srbi iz Vozuće prognani u operaciji takozvane Armije BiH "Farz", koja je trajala od 10. do 24. septembra 1995. godine, a prethodilo joj je NATO bombardovanje i uništavanje civilnih repetitora i objekata.
Oko 23.000 vojnika Drugog i Trećeg korpusa takozvane Armije BiH, odreda "El mudžahedin", te uz podršku NATO snaga za brza dejstva, napadali su tri lake pješadijske brigade Vojske Republike Srpske.
