Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Milorad Kojić istakao je da je za Republiku Srpsku u Deklaraciji o ratnim zločinima ostao sporan dio koji se odnosi na priznavanje presuda domaćih i međunarodnih pravosudnih institucija koje se odnose na krivična djela ratnog zločina, jer to dugoročno može da nanese štetu Srpskoj i njenim građanima.
Kojić je istakao da su srpski predstavnici u institucijama BiH trebali iz Deklaracije o ratnim zločinima da izbace dio koji se odnosi na priznavanje presuda domaćih i međunarodnih pravosudnih institucija koje se odnose na krivična djela ratnog zločina, na isti način kao što su izbacili dio koji se odnosi na simbole.
On je izrazio čuđenje da su srpski predstavnici u zajedničkim institucijama BiH dozvolili potpisivanje Deklaracije i pored toga što su izbacili dio koji se odnosi na simbole.
On je ponovio da je stav Republičkog centra da predstavnici institucija BiH na Samitu u Londonu nisu trebali da potpišu Deklaraciju o ratnim zločinima.
"Za Republiku Srpsku u Deklaraciji o ratnim zločinima ostao je sporan dio koji se odnosi na priznavanje presuda domaćih i međunarodnih pravosudnih institucija koje se odnose na krivična djela ratnog zločina, jer to dugoročno može da nanese štetu Republici Srpskoj i građanima koji žive na teritoriji Srpske", istakao je Kojić.
Prema njegovim riječima, nije bilo presude Međunarodnog suda pravde u smislu odgovornosti Srbije za zločine u Srebrenici, a potpisivanjem ovakve Deklaracije Srbi i Republika Srpska su sami sebi nametnuli kolektivnu odgovornost.
Kojić je podsjetio da je i u osnivačkim aktima Haškog tribunala, kao i Suda i Tužilaštva BiH jasno naznačeno da oni isključivo sude pojedincima, a nikako kolektivitetima i državama.
Prema njegovim riječima, to znači da ne postoji nikakva potreba da države priznaju presude koje su zasnovane na individualnoj odgovornosti, jer se priznavanjem tih presuda kroz ovu deklaraciju nameće pitanje kolektivne odgovornosti.
"Znajući kako su tekli procesi, odnosno selektivan rad svih pravosudnih institucija počev od Haškog tribunala i pravosudnih institucija na nivou BiH znamo da imaju izrečene presude Srbima za, kako oni kažu, 'genocid', iako smatram da ta kvalifikacija ne odgovora činjeničnom stanju stvari šta se tamo desilo, da su Srbi osuđivani za zločin protiv čovječnosti", pojasnio je Kojić.
On napominje da bi to značilo da mi kao kolektivitet i kao Republika Srpska priznajemo da smo kolektivno odgovorni za pomenuta krivična djela, što definitivno nije dobro.
Kojić je istakao da sumnju otvara upravo to što Britanci stoje iza ove deklaracije i podsjetio na pokušaj nametanja rezolucije o Srebrenici koja je spriječena zahvaljujući ruskom vetu.
On je rekao da je iz navedenih razloga, Republički centar dao negativno mišljenje na Deklaraciju o ratnim zločinima.
Kojić je dodao da su neke sugestije Republičkog centra i uvažene, kao što su one koje se odnose na simbole i okvirni plan za rješavanje pitanja traženja nestalih lica na koji je Republički centar, takođe, dao negativno mišljenje.
Predsjedavajući Savjeta ministara Denis Zvizdić prije je tri dana na samitu u Londonu potpisao je Deklaraciju o ratnim zločinima, prema ovlaštenjima Predsjedništva BiH.
Iz kabineta člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske tvrde da su "prvobitni tekstovi deklaracija mijenjani sve dok nisu ispoštovani zahtjevi svih zemalja učesnica, uključujući i stavove iz Republike Srpske".
"U Deklaraciji o ratnim zločinima izbrisan je dio u vezi sa simbolima, što je bila sugestija Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica", naglašava se u saopštenju.
U saopštenju iz kabineta srpskog člana Predsjedništva BiH nije navedeno zašto nije uvaženo mišljenje Republičkog centra koje je uz obrazloženje izričito naglasilo da nije saglasno sa dijelovima Deklaracije o ratnim zločinima.