Mazalica je izjavio Srni da je PIK osnovan neposredno nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, navodno s ciljem podrške sprovođenju tog međunarodnog ugovora.

On je dodao da taj savjet nije mogao prenositi ni ovlašćenja poput bonskih na visokog predstavnika, jer mu to pravo niko nije dao, ni omogućio.

"PIK ne može biti ni tumač Ustava. Visoki predstavnik jeste autoritet, ali za tumačenje civilnog dijela Dejtonskog sporazuma", objasnio je Mazalica komentarišući to što su ambasadori zemalja članica Upravnog odbora PIK-a odbacili zaključke sa posebne sjednice Narodne skupštine o informaciji o neustavnoj transformaciji dejtonske strukture BiH i uticaju na položaj i prava Srpske.

Kada je riječ o tome ko su istinski nosioci suvereniteta - entiteti ili BiH, Mazalica podsjeća da su entiteti vlasnici svih nadležnosti koje nisu pobrojane u Ustavu BiH.

"Entiteti, koji su praktično priznati u Dejtonu, i dalje, nakon 1995. godine i potpisivanja Dejtonskog sporazuma, imaju svoj ustav i zakone, donesene u periodu od 1992. do 1995, a neki od njih se primjenjuju i danas", rekao je Mazalica.

On je naglasio da Narodna skupština može da ospori odluku zajedničke institucije poput Predsjedništva BiH, što se, kako kaže, desilo i nedavno prilikom veta srpskog člana Predsjedništva Milorada Dodika u vezi sa gradnjom Pelješkog mosta.

"Nakon te odluke Skupštine ne važi odluka Predsjedništva i ne objavljuje se u Službenom glasniku. Dakle, čiji suverenitet preovladava?", upitao je Mazalica i zaključio da su zajedničke institucije tu da usklađuju i artikulišu interese dva entiteta koji su nosioci suvereniteta i čine BiH.

Ambasadori zemalja članica PIK-a smatraju da se zaključci Narodne skupštine zasnivaju na, kako kažu, pogrešnom tumačenju Dejtonskog mirovnog sporazuma, zbog čega ih odbacuju.

U izjavi ambasadora, sa kojom se Rusija ne slaže, tvrdi se da BiH uživa suverenitet, a Ustav BiH ne ostavlja prostor za "suverenitet" entiteta, koji pravno postoje samo na osnovu Ustava BiH, te da je to u više navrata potvrdio Ustavni sud BiH.