On ističe da je u Predstavničkom domu uspostavljen balans od 42 poslanika, koje su izabrali građani iz dva entiteta.

"Naime, u samom Ustavu je navedeno da BiH čine konstitutivni narodi koji su na taj način izjednačeni i da bi se to promijenilo mora se promijeniti Ustav. Oni (iz SDA) bi trebali biti legalisti i prihvatiti ono što piše u Ustavu", kaže Mazalica.

Prema njegovim riječima, Parlamentarna skupština BiH trebala bi da stavi van snage nametnute zakone u BiH, čime bi se entitetima vratile oduzete nadležnosti.

On je rekao da u BiH postoji balans između etničkog i građanskog principa, te da je građanski princip zastupljen i u Narodnoj skupštini Republike Srpske i u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Mazalica pojašnjava da su tako njega u Narodnu skupštinu birali građani, a on ne zna da li su ti birači Srbi, Hrvati, Bošnjaci ili ostali, kao i da on sve njih predstavlja, a Vijeće naroda je tu da odluke za koje glasa analizira sa aspekta povrede prava etničke zajednice.

Reagujući na tvrdnje lidera SDA Bakira Izetbegovića da nema povratka na izvorni Dejton, koje je povodom 25 godina Dejtona iznio na konferenciji sa parlamentarcima iz grupe Evropske narodne stranke u Evropskom parlamentu, Mazalica je naglasio da su u Ustavu BiH eksplicitno navedene nadležnosti koje pripadaju BiH, dok sve ostale pripadaju entitetima.

"Nekolicina tih nadležnosti prenesena je Ustavom predviđenom procedurom. Kada su u pitanju ostale nadležnosti koje je donosila Parlamentarna skupština BiH, nametanjem zakona kroz djelovanje visokog predstavnika, njih bi trebalo staviti van snage. Trenutno za to ne postoji politička saglasnost u BiH, što ne znači da je nekad neće biti", rekao je Mazalica.

Kad je riječ o Izetbegovićevoj izjavi da je "pod dominacijom Karadžićeve i Mladićeve strane ostavljeno gotovo pola teritorije BiH, mada Srbi u njoj čine manje od trećine stanovništva", Mazalica je naglasio da su prije rata Srbi gruntovno imali gotovo 70 odsto zemlje u BiH, te da bi, da se išlo tim principom, Srbima trebalo pripasti isto toliko teritorije.

Govoreći o sudijama strancima u Ustavnom sudu BiH, koje je Izetbegović nazvao "najprofesionalnijim i najnepristrasnijim" u toj instituciji, Mazalica je naglasio da u principu te strane sudije glasaju isto kao i sudije Bošnjaci, preglasavajući Srbe i Hrvate, zbog čega su jasne Izetbegovićeve tvrdnje.

"Koliko oni doživljavaju taj sud kao profesionalan, dovoljno govori činjenica da su u njega imenovali visoke funkcionere SDA, poput Seade Palavrić. Generalno, Ustavni sud BiH nema izrazito, strogo i striktno postavljene kriterijume koje bi sudije trebalo da zadovoljavaju da bi bili imenovani", smatra Mazalica.

Prema njegovim riječima, njihovo imenovanje je prilično političko, što je princip i kada se postavljaju strane sudije.

"Strane sudije glasaju za određene odluke suprotno praksi u državama iz kojih dolaze, što dovoljno govori koliko su stručni i profesionalni. Primjer za to je glasanje o odluci o Danu Republike Srpske", naveo je Mazalica.

Mazalica je istakao da su strane sudije iz BiH trebale otići dvije, tri godine nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, jer je u samom sporazumu navedeno da Parlamentarna skupština BiH može donijeti zakon kojim će regulisati njihov odlazak.

"Tada je bila procjena da je dovoljno nekoliko godina njihovog prisustva u BiH, a ostali su 25 godina. Zakon o Ustavnom sudu BiH trebao bi regulisati kako se donose odluke, odnosno da svaka odluka i svaka većina uključuje predstavnike sva tri konstitutivna naroda", naglasio je Mazalica.