Za kupovinu stana u Srpskoj vrijednog oko 100.000 maraka, mimo kredita, treba da imate pripremljeno najmanje još 2.000 maraka. Toliko ćete platiti prateću papirologiju prije nego što ste i ušli u posjed stana, a gotovo polovina toga trebaće vam prije odobrenja kredita.
To je ujedno i najveće iznenađenje ili šok koji dožive mladi ljudi kada odluče da krenu u proceduru kupovine prve nekretnine.
Većina ih, kažu, zna da to ne može biti bez troškova, ali gotovo niko ne očekuje da to sve baš toliko košta. Kako sve to izgleda otkrivaju sagovornici EuroBlica, koji su u posljednjih 6 mjeseci prošli ovu proceduru.
"Nama je za stan od 70 kvadrata trebalo između tri i četiri hiljade maraka samo za papire i to ne možete računati da ćete moći da izdvojite iz novca od kredita. Kada kupujete novi stan, niko vam ne odobrava kredit veći od vrijednosti stana. Tako smo svu ušteđevinu, koju smo planirali za kupovinu namještaja, potrošili na papire – prikupljanje dokumenata, notara, obradu kredita, katastar itd. Osim toga, treba vam vrijeme. Ima ljudi koji angažuju nekoga da sve papire pripremi za njih, jer nemaju vremena da sve to sami skupljaju", priča Tatjana iz Banjaluke, koja je sa suprugom kupovala stan u izgradnji.
Priprema
Njena preporuka za mlade koji tek treba da krenu u taj poduhvat je – pripremite novac, planirajte vrijeme i dobro se raspitajte o svemu unaprijed.
"Budite spremni na to da ćete jedno vrijeme plaćati istovremeno i kiriju i kredit za stan, ako kupujete stan u izgradnji. I nadajte se da investitor neće probiti rokove", upozorava ona.
Po nekim procjenama, tek jedan od 10 kupaca uspije da naplati eventualne penale za kašnjenje izgradnje od investitora.
Međutim, čak i kada znate sve informacije unaprijed i kuda tačno treba da idete, i sa kojim papirima, ništa ne možete da ubrzate, kažu naši sagovornici. Od pronalaska stana do odobrenja kredita prođe od jednog do tri mjeseca.
"Ja sam, recimo, sve znao, jer su prijatelji neposredno prije mene prošli to sve, ali opet ništa nije išlo brže. Puno toga zavisi i od ažurnosti bankara. Čak 20 dana sam čekao da me pozovu da potpišem neki papir, a rokovi teku. Od potpisivanja prvog notarskog ugovora imate tri mjeseca da isplatite stan. Ako se sve ne završi u tom roku, mora se uraditi aneks ugovora, a to znači dodatne troškove", objašnjava Darko iz Banjaluke, koji je pritom sa suprugom odlučio da stambeni kredit, za stan u izgradnji, uzme preko IRB.
Procedura
To obično znači i više papira koje treba prikupiti za predaju zahtjeva za kredit, kao što su kućna lista ili potvrda iz katastra da nemate nekretninu na sebi, kao i veće troškove papirologije nego kada se kredit uzima u komercijalnoj banci.
"Prednost kredita koji nije iz IRB jeste da ti uz zahtjev za kredit u banci treba još samo potvrda o zaposlenju, platna lista i potvrda o prebivalištu, a to ne košta toliko. Ali košta notarski ugovor", kaže Miloš koji sam kupuje stan u izgradnji u Banjaluci.
Procedura, ističe, izgleda otprilike ovako: kada pronađeš stan koji želiš kupiti, najprije se kod notara sastavlja prvi ugovor o kupovini, koji košta minimalno 500 KM. S tim ugovorom i ostalim papirima predaje se zahtjev za kredit u banci. Kada se kredit odobri, plaća se obrada kredita u iznosu od 0,05 odsto od njegove vrijednosti, ponovo se odlazi kod notara gdje se pravi drugi ugovor, koji je u pravilu 50-60 KM skuplji nego prvi, a zatim se ide u katastar gdje se za zabilježbu plaća 0,2 odsto vrijednosti stana, plus 50 KM za predaju zahtjeva i 10 KM takse.
"Kada prepišeš stan na sebe, imaš obavezu katastru da platiš i upis te hipoteke. Sada banke gotovo u pravilu traže i da osiguranje stana platiš kada prepišeš stan na sebe, unaprijed za sve vrijeme trajanja kredita. Za stan od 100.000 KM, meni će za to trebati još 1.000 KM kada uselim", kaže Miloš.
Namještaj
Kako će poslije i namjestiti stan, kaže, još će vidjeti, a nada se i pomoći porodice.
Za Vesnu i Borisa, koji su takođe uzeli kredit preko IRB, to nije opcija. Oni će, kažu, za godinu dana, kada im stan bude gotov, morati da uzmu drugi kredit da bi ga opremili za život.
"Budeš jako srećan, jer kao kupuješ stan, a onda do kraja svega toga razmišljaš kako bi ga rado prodao, jer sve traje i troši nerve. Mi smo se, recimo, šokirali kada smo shvatili da ne samo da svaki papir moraš platiti i ovjeriti, već i da plaćaš predaju nekih zahtjeva", šaljivo kaže Vesna, ali ozbiljno dodaje da ih očekuje još puno troškova i nemira dok konačno usele u stan koji će biti pod hipotekom narednih 25 godina.
Zec: Najbitnije je s koliko novca raspolažete
"Najbitnije je da ljudi znaju sa koliko novca raspolažu, kada kreću da traže stan, jer im to određuje sve ostalo, i lokaciju i tip gradnje i slično. Zato je mnoge ljude najprije šaljem u banku da provjere svoju kreditnu sposobnost, pa da znaju sa kojim novcem mogu da raspolažu i šta za njega mogu da dobiju. Ako pričamo o novoj gradnji u Banjaluci, recimo, to se ne može naći ispod 2.000 KM po kvadratu", kaže Petar Zec, direktor Agencije za promet nekretnina "BS Invest" iz Banjaluke.
Po njegovim riječima, građani koji kupuju stanove su, ipak, sve više informisani o svim aspektima.
"Primjećujem da su ljudi sve spremniji. Nekada su bili neupućeni, ali su sada već naučili neke korake, da se prvo obrate banci ako ide kupovina iz kredita, da banka kaže svoju proceduru i troškove i slično. Tako da sada 80-90 odsto njih dođu kod nas spremni", ističe Zec.
Stara gradnja drži cijenu
"U Banjaluci je stara gradnja skuplja nego novogradnja, jer košta isto oko 2.000 KM po kvadratu, a moraš da uložiš još 20.000 do 30.000 maraka u renoviranje. Po kvadratu renoviranje košta oko 300 KM, tako da kada se sve sabere, ispadne dosta skuplje nego kupovina novogradnje. A novih stanova ima dosta u ponudi, ali skupih", kažu naši sagovornici.
