"Težina zločina i masovnog pokolja koji su ustaše počinile tog 7. februara 1942. godine nalaže da se sjetimo teško postradalih žrtava i iskažemo im poštovanje, ali i da sjećajući se prošlosti malo dublje i ozbiljnije razmišljamo o našoj sadašnjosti, a posebno budućnosti", istakla je Cvijanovićeva u obraćanju poslije parastosa žrtvama u Drakuliću. 

Ona je podsjetila da se u ratu, kada se sudare vojske, očekuje da će biti i žrtava i da će stradati ne samo vojnici već i civili. 

"Ali, činjenica je da je u ovim prigradskim selima Banjaluke na najsvirepiji način, samo u jednom danu, bez ispaljenog metka i sa nesumnjivom genocidnom namjerom, noževima, sjekirama, krampovima i drugim hladnim oružjem ubijeno 2.315 Srba, od čega 551 dijete, od novorođenčeta do četrnaestogodišnjaka, govori o nečemu mnogo strašnijem nego što su očekivana ili predvidiva ratna stradanja", rekla je Cvijanovićeva. 

Cvijanovićeva je ocijenila da normalan čovjek ne može da se ne zapita koja mržnja ili koja ideologija, koje zlo ili koji vjerski ili politički cilj, može na tako strašne, masovne i zvjerske pohode nagnati drugog čovjeka. 

Prema njenim riječima, mnogo je takvih stratišta, od Jasenovca, Prebilovaca, Jadovna, hercegovačkih i krajiških jama i drugih mjesta. 

Cvijanovićeva je napomenula da se takav ustaški zločin desio i u Drakuliću, Šargovcu, Motikama, u rudniku Rakovac i u okolnim selima Piskavici i Ivanjskoj, gdje su, osim civila, na najstrašniji način ubijana djeca i sistemski i planski zatiran život od strane Nezavisne Države Hrvatske. 

Ona je podsjetila da je i u prethodnom odbrambeno-otadžbinskom ratu bilo mnogo žrtava i stradanja i da sve to govori da se veoma ozbiljno mora razmišljati o budućnosti, izvlačiti pouke iz prošlosti, ali isto tako analizirati sadašnje procese i okruženje. 

"Mi danas uživamo slobodu, jer imamo Republiku Srpsku. Ostvarujemo se kao društvo, imamo svoj cilj i gradimo je za generacije koje će doći. Cijena koju smo za tu slobodu platili u prethodnom ratu bila je visoka, ali bi bila viša da nismo imali Republiku Srpsku i da u međuvremenu nismo izgrađivali i jačali naše institucije, mi bismo danas sa manje izvjesnosti gledali u budućnost", naglasila je Cvijanovićeva. 

Ona je naglasila da je obaveza svih da čuvaju Republiku Srpsku, jer je garancija da će srpski narod imati slobodu. 

Cvijanovićeva je rekla da srpski narod želi da živi u miru sa drugim narodima, ali i da sačuva svoju autonomiju, ustavni kapacitet i pravo da upravlja političkim i ekonomskim procesima, koji su važni za dalji razvoj. 

Ona je napomenula da ni ovo vrijeme nije lišeno izazova i pritisaka različite prirode i da je zato važno jačati institucije Srpske i njihovu sposobnost da odgovore na potrebe građana.

"Budućnost Republike zavisi od našeg istorijskog pamćenja, ali i naše ispravne spoznaje o našem okruženju, kao i svijetu u kojem živimo. Zato su naša politička i naša narodna volja ključni za očuvanje slobode koju živimo i koju želimo ostaviti generacijama koje dolaze", istakla je Cvijanovićeva. 

Cvijanovićeva je danas položila vijence na spomen-kosturnicu u Drakuliću, kao i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, delegacije Narodne skupštine i Vlade Republike Srpske, te institucija na nivou BiH. 

Vijence su položili gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić, predstavnici Konzulata Srbije u Banjaluci, Boračke organizacije Republike Srpske, delegacije SUBNOR-a, udruženja proistekla iz proteklog odbrambenog-otadžbinskog rata i Trećeg pješadijskog (Republika Srpska) puka Oružanih snaga BiH. 

Ustaše su 7. februara 1942. godine u Drakuliću, Šargovcu, Motikama i rudniku Rakovac za samo jedan dan ubile 2.370 srpskih civila, među kojima je bilo 551 dijete. 

U ovom zločinu ustaške snage su, pod komandom natporučnika Josipa Mišlova i fra Vjekoslava Filipovića, iz Tjelesnog zdruga Ante Pavelića, uz pomoć banjalučkih ustaša ubijale Srbe bez ijednog ispaljenog metka - sjekirama, noževima i krampovima.