"Novost je samo najava sastanka ministra energetike i zaštite okoline Hrvatske Tomislava Ćorića i ministra infrastrukture Slovenije Alenke Bratušek. Oni će razgovarati da li će nisko i srednjoradioaktivni nuklearni otpad iz nuklearne elektrane `Krško` biti zbrinjavan u zajedničkom skladištu koje Slovenci u posljednjih nekoliko godina planiraju u Vrbini pored Krškog ili će se svako pobrinuti za svoju polovinu", navode u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju. 

Dodali su da od 2014. godine pomno prate informacije u vezi sa aktivnostima Hrvatske i predano rade na tome da zaustave njene namjere da na granici sa BiH izgradi odlagalište nuklearnog otpada. 

"Imajući u vidu da je Hrvatska vlasnik polovine nuklearne elektrane `Krško` u Sloveniji, ona do 2023. godine mora da preuzme polovinu otpada iz nje. Strategijom zbrinjavanja radiaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva prostor kasarne u Čerkezovcu, na lokalitetu Trgovska gora, u opštini Dvor, određen je među sedam potencijalnih lokacija kao preferentna lokacija za izgradnju odlagališta", pojasnili su u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju. 

Imajući u vidu da se radi o veoma trusnom području koje obiluje podzemnim vodama i da u neposrednoj blizini protiče rijeka Una u čijem slivu se nalazi devet opština sa oko 230.000 stanovnika, kako je navedeno, opravdana je zabrinutost da bi takav potez Hrvatske ugrozio egzistenciju tih ljudi, koji se na tom području bave poljoprivredom i turizmom. 

U Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju ističu da Hrvatska, uprkos brojnim urgencijama, uporno ignoriše stavove, primjedbe i apele institucija u Republici Srpskoj i BiH. 

"Tek u drugoj polovini maja smo dobili odgovor, u kojem je navedeno da procjena uticaja na životnu sredinu za lokaciju Trgovska gora nije pokrenuta, te da će, ukoliko se i definitivno odluče za tu lokaciju, postupiti u skladu sa ESPOO konvencijom. To praktično znači da je Hrvatska obavezna da nas, kao pogođenu zemlju, obavještava o svim fazama izrade procjene uticaja, koja podrazumijeva i uključivanje javnosti", ističu u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju. 

Podsjetili su da je Radna grupa za praćenje stanja i aktivnosti u vezi sa mogućom izgradnjom odlagališta radioaktivnog otpada na lokaciji Trgovska gora, između ostalog, utvrdila prijedlog teksta Deklaracije o protivljenju aktivnostima izgradnje odlagališta na Trgovskoj gori, koju su usvojila oba doma Parlamentarne skupštine BiH. 

Radna grupa je formirala i ekspertski tim koji je uputio primjedbe i sugestije Hrvatskoj, ali BiH nikada nije dobila odgovor na njih zvaničnim putem. 

"Radna grupa je predložila i da BiH diplomatskim putem obavijesti Sloveniju o neslaganju sa namjerama Hrvatske za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovska gora. Radna grupa je o aktivnostima redovno obavještavala Savjet ministara, ali nikad nije dobila povratnu informaciju, niti je Savjet ministara preduzimao aktivnosti na koje ih je obavezala usvojena Deklaracija", navodi Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju. 

Iz ovog ministarstva je upozoreno da zbog opstrukcija da stranke koje su dobile najveće povjerenje građana na izborima formiraju Savjet ministara BiH može doći u situaciju da Hrvatska to iskoristi i uradi nešto zbog čega će svi u BiH žaliti. 

"Kao argument mogu da navedu da nemaju sagovornika, jer je Savjet ministara u tehničkom mandatu. Savjet ministara je, i dok je bio u punom mandatu, imao ignorantski odnos prema ovom problemu i nije poštovao obaveze koje je imao na osnovu akata usvojenih u Parlamentarnoj skupštini. Savjet ministara je imao nekoliko zajedničkih sjednica sa Vladom Hrvatske, niz bilateralnih susreta na ministarskom nivou, ali nikada nisu obavijestili ni Radnu grupu, ni Parlamentarnu skupštinu da li je ovaj problem uopšte stavljan na dnevni red", ističu u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srpske. 

Podsjetili su da je Predsjedništvo BiH tek na inicijativu srpskog člana Milorada Dodika, koji je kao predsjedavajući stavio ovaj problem na dnevni red, raspravljalo o ovo pitanju i donijelo zaključak kojima je od Hrvatske zatraženo da Trgovsku goru izuzme kao lokaciju predviđenu za odlaganje i skladištenje radioaktivnog i nuklearnog otpada i da na području svoje teritorije obezbijedi drugu adekvatnu lokaciju, koja nije u blizini granice sa BiH. 

"Ministarstvu inostranih poslova u Savjetu ministara dat je zadatak da putem diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH informiše zemlje članice EU i međunarodne organizacije koje se bave pitanjima zaštite životne sredine o navedenom pitanju i zahtjevu BiH. U zaključku se navodi i da će Predsjedništvo insistirati ne zaštiti prava koja BiH pripadaju po pravilima i normama međunarodnog prava", istakli su u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju. 

Podsjetili su da su proglasili prethodnu zaštitu Parka prirode "Una", a zatim zajedno sa Republičkim zavodom za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa, izradili konačnu Studiju zaštite i predložili odluku o proglašenju Parka prirode "Una". 

"Prijedlog odluke je stavljen na javni uvid i u drugoj polovini avgusta Vlada Republike Srpske će donijeti odluku o proglašenju. Mi smo učinili sve što smo mogli u ovom trenutku. I dalje predano radimo, a za razliku od prethodnog perioda imamo podršku i pomoć srpskog člana Predsjedništva. Savjet ministara, ni dok je bio u punom mandatu, a pogotovo sad kada je u tehničkom, nije nam pružao podršku, niti se na ozbiljan način bavio ovim strateškim pitanjem", naveli su u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju. 

Poručili su da će, ako Hrvatska i dalje bude insistirala na izgradnji odlagališta radioaktivnog i nuklearnog otpada na Trgovskoj gori, što je presedan brez premca u svijetu, pokrenuti postupke u skladu sa važećim međunarodnim konvencijama.