Pašalić je istakao da je Ustavni sud u prethodnih nekoliko godina donosio odluke u kojima je priznao da je nekadašnje državno poljoprivredno zemljište svojina Republike Srpske.

"To govori da ovakva odluka nema veze sa pravom, pravdom i ustavnim pravom, već da je riječ o političkoj odluci. Ona je za nas neprihvatljiva i svim pravnim sredstvima ćemo se boriti da dokažemo ono što je napisano u Ustavu Republike Srpske i Aneksu četiri Dejtonskog mirovnog sporazuma, a to je da isključiva nadležnost nad poljoprivrednim zemljištem pripada Srpskoj", rekao je Pašalić novinarima.

On je pojasnio da se Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede odlučilo za izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu jer od formiranja Srpske niti u jednom pravnom aktu nije navedeno da je bivše društveno poljoprivredno zemljište svojina Republike Srpske.

"Ta nedorečenost je prouzrokovala mnogo problema prilikom dodjele koncesija i poljoprivrednog zemljišta u zakup, te sudskih procesa. Iako su uvidjeli da je Republika Srpska u pravu, sudovi do sada nisu imali na osnovu čega da upišu to zemljište kao svojinu Srpske. Zbog toga smo odlučili da izmijenimo Zakon o poljoprivrednom zemljištu i prvi put smo precizirali da je bivše društveno poljoprivredno zemljište svojina Republike Srpske", kaže Pašalić.

Prema njegovim riječima, Republika Srpske je nakon stupanja na snagu izmjena zakona počela da upisuje to zemljište kao svoju svojinu.

"To je apsolutni primat jer je osnovni cilj da riješimo status poljoprivrednog zemljišta i da znamo da je naše da bismo ga stavili na raspolaganje našim poljoprivrednim proizvođačima. Imamo uporište u Ustavu Republike Srpske i Ustavu BiH i jasno je da je pitanje vlasništva nad poljoprivrednim zemljištem u isključivoj nadležnosti Srpske", naglasio je Pašalić.

On je precizirao da se samo u desetak opština u Srpskoj u kojima je najvrednije poljoprivredno zemljište, kao što su područja Semberije, Posavine, Lijevče polja i Popovog polja, nalazi oko 40.000 hektara bivšeg društvenog zemljišta.

"Oko polovine tog zemljišta smo upisali kao svojinu Srpske, a naš cilj je da svo to zemljište upišemo kao svojinu Republike Srpske", kaže Pašalić.

On je izrazio zadovoljstvo zbog opšteg konsenzusa političkih faktora u Srpskoj koji su jednoglasno zauzeli stav u vezi sa odlukom Ustavnog suda BiH.

"Јoš nismo vidjeli tekst odluke Ustavnog suda, već imamo šturu informaciju sa njegove internet stranice. Proučićemo odluku i nakon toga ćemo imati adekvatan odgovor. Ali, danas su institucije Srpske poslale snažnu poruku da sve ovo nema smisla i da je riječ o čisto političkoj odluci", rekao je Pašalić.

Tri ranije odluke Ustavnog suda BiH u koje je Srna imala uvid pokazuju da je dosadašnja praksa te pravosudne isntitucije bila da poljoprivredno zemljište kao dobro od opšteg interesa nije bilo predmet privatizacije i da je vlasništvo Republike Srpske.

To je potvrdio i OHR koji je 2010. godine donio odluku o popisu državne imovine u i izvan BiH, a kojom kao državna imovina nije popisano poljoprivredno zemljište na koje se odnose izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske.

Najviši zvaničnici Srpske danas su na sastanku u Palati Republike jednoglasno zaključili da predstavnici Republike Srpske u institucijama BiH obustave rad na odlučivanju o bilo kojem pitanju iz nadležniosti organa BiH dok ne bude usvojen zakon o Ustavnom sudu BiH u čijem sastavu ne bi bilo stranih sudija.

Na sastanku zvaničnika Republike Srpske, predstavnika Srpske u institucijama BiH i lidera parlamentarnih političkih partija zaključeno je i da je neophodno hitno sazvati sjednicu Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj će se raspravljati o pitanjima koja se odnose na odluke Ustavnog suda koje su duboko zadirale u identitet Srpske, a sada i u teritorijalna, odnosno svojinska pitanja.

Ustavni sud BiH donio je odluku prema kojoj je Ustavu BiH suprotan član 53 Zakona o poljoprivrednom zemljištu Srpske kojim je propisano da poljoprivredno zemljište koje je javno dobro, odnosno državno vlasništvo, po sili zakona postaje vlasništvo i posjed Srpske.

Ustavni sud je utvrdio da je riječ o isključivoj nadležnosti BiH u regulisanju pitanja državne imovine.

Narodna skupština Republike Srpske lani je usvojila Zakon o poljoprivrednom zemljištu kojim je definisano da je državno poljoprivredno zemljište svojina Srpske.