"Pogledajte Banjaluku. To je jedan od rijetkih gradova u kojem osnovne škole nose isključivo imena pisaca i važnih srpskih naučnika - Branka Radičevića, Јovana Cvijića, Vuka Karadžića i mnogih drugih. A što se tiče FBiH, nije zdravo da škola nosi ime zločinaca. Ne treba da bilo koja institucija nosi ime čovjeka koji je ubijao druge ljude", rekao je Pejašinović za Glas Srpske.

On navodi da se nazivi ulica koriste u političke svrhe i, umjesto da te ulice budu na ponos, imena se koriste da bi se drugima "gurao prst u oko".

Pejašinović naglašava da nazivi ulica mnogo govore o jednom gradu i da je njihova simbolika i te kako značajna, zbog čega dodjeljivanje naziva ne bi trebalo da vrijeđa bilo koga.

"Ovo pokazuje karakter ove zemlje, a kao i u mnogim stvarima i to se koristi u političke svrhe. Potrebno je tome prići bez takvih ostrašćenih pobuda", napominje Pejašinović.

Više od 18 godina od potpisivanja sporazuma o zadovoljavanju prava djece povratnika, mnoge školske ustanove u FBiH nose nazive ustaških prvaka i ličnosti koje nemaju dodirnih tačaka sa obrazovanjem. Od završetka rata primjetna je i sve češća tendencija da i ulice i trgovi dobijaju imena po ličnostima koje su činile zločine i vodili politike progona Srba i drugih naroda, podsjeća list.

U poslijeratnim godinama Sarajevo, u kojem je broj Srba bio sveden na nivo statističke greške, odlučilo je da obriše svaki trag da su Srbi ikad stvarali i bili dio tog grada, pa su tako stare nazive ulica i trgova zamijenila imena Alije Izetbegovića, "Patriotske lige", "Zelenih beretki"...

Sarajevo je na ovaj način odalo počast i ustaškim kolaboracionistima, među kojima su Mustafa Busuladžić, koji je vršio progon sarajevskih Srba i Јevreja, a po kome je nazvana osnovna škola u sarajevskom naselju Dobroševići.

Tu je i Asef Serdarević, poznat kao osnivač organizacije "Mladi muslimani", kao i Sulejman efendija Paćariz, Enver Čolaković, Ejub Ademović, Kasim Dobrača, svi saradnici NDH.