Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da pitanje statusa Kosova i Metohije ne treba odvajati od pitanja statusa Republike Srpske, a da bi konačnim rješenjem smatrao Srpsku u savezu sa Srbijom sa dijelovima koje Srbi mogu perspektivno da kontrolišu, kao što je sjever Kosova.
Dodik je rekao da bi to, uz jačanje snage autoriteta srpskog naroda u Crnoj Gori koje bi Srbiji trebalo da približi Crnu Goru, bio neki konačni okvir.
"Konačno rješenje /pitanja Kosova i Metohije/ formalno gledano pripada Srbiji. Ali, kao Srbin, i mi koji ovdje živimo i kao pripadnici tog naroda smatramo da imamo legitimno pravo na jedno važno, naše istorijsko, nacionalno i narodno pitanje. Mi smo uvijek jasno govorili naše stavove", rekao je Dodik u intervjuu za beogradski "Telegraf".
On je istakao da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić uspio da ponovo pokrene srpsko nacionalno pitanje, koje je bilo potpuno izgubljeno, u trenutku kada se većina Srba pomirila sa tim da je pitanje Kosova završeno i da će jednog dana biti izvršena njegova verifikacija.
"Na sjeveru Kosova postojala je snažna, politički organizovana struktura, ali je ogroman pritisak Zapada doveo do njenog urušavanja. Mislim da je Vučić to uspio da postavi na dnevni red razgovora i da nema konačnog rješenja pitanja Kosova bez stava Srbije", rekao je Dodik.
On je naveo da Republika Srpska na tom polju radi ono što je u njenoj mogućnosti - onemogućila je da BiH, "kao neka teritorija, međunarodni provizorijum", prizna samoproglašeno Kosovo, ali i ne popušta u stavu se Albancima sa Kosova i Metohije olakša ulazak u BiH.
"Drugi u Bosni to žele. Muslimani to žele, odmah bi priznali Kosovo. Ali, kada bi pomenuli Republiku Srpsku, odmah bi bili spremni da uzmu pušku. To govori da su dvolični i cinici. Ako želite da priznate Albancima na Kosovu državu, onda priznajte i Republiku Srpsku kao državu. Onda bi možda bili principijelni, možda bi to istorijski bilo održivo", rekao je Dodik.
Dodik je potpuno uvjeren da Vučić vodi odgovornu državnu politiku "sa silnim izazovima koje dobija svakodnevno".
On je ocijenio da politikom ne treba da se bavi onaj ko ne promišlja šta može biti ovdje za 10-20 godina.
"Mi ne smijemo više da izgubimo nijedno naše ovlašćenje. Mi našu autonomiju moramo da ojačamo. Naša autonomija mora da bude snažnija. Nigdje nijedna autonomija na svijetu nije sebe ukinula, već je jačala. Autonomije u svijetu i u Evropi jačaju. Zašto smo mi problem, ako je to tako?", upitao je Dodik.
On je ocijenio da su stranci sve vrijeme ponižavali i potcjenjivali srpski narod i srpsku državu, te smatra da "neka vrsta satisfakcije mora da postoji".
Na konstataciju da su evropske zemlje, pogotovo najmoćnije, poput NJemačke protiv promjene granica, Dodik je rekao da su i oni promijenili sve granice.
"Što se tiče BiH granica je nacrtana. Naša entitetska linija razgraničenja je postavljena. Sada je samo pitanje njene evolucije", rekao je Dodik.
Predsjednik Republike Srpske je rekao da svoje uvjerenje da će Srbija i Srpska vijek dočekati u jednoj državi temelji na volji srpskog naroda.
"Ovaj narod za razliku od ranije, kada je lako potezao oružje zbog odbrane slobode, mora da nauči da to brani putem institucija koje treba da izgradi, i snage i volje, koje iskaže na izborima i referendumu", naglasio je Dodik.
On je ocijenio da, uprkos tome što je institut referenduma produkt demokratskog Zapada, stranci neprimjereno reaguju protivljenjem kad god Srbi u Srpskoj pomenu referendum jer znaju šta misle.
Govoreći o Deklaraciji o opstanku srpskog naroda, Dodik je naveo da je dokument uglavnom finalizovan i da treba da bude formalizovan odlučivanjem u institucijama.
On je naveo da je potpuno uvjeren da će to biti učinjeno u trenutku koji vlast u Beogradu procijeni kao najoptimalniji.
"Mi smo to u Republici Srpskoj uradili na nivou vlade. Veoma smo razumni u tom pogledu, znajući da je fokus te priče stavljen na pregovore oko Kosova i da to na neki način odvlači svu pažnju i snagu vlasti u Srbiji", naveo je Dodik.
On kaže da ponosan što su u izradi Deklaracije angažovani značajni autoriteti iz oblasti srpskog nacionalnog identiteta, koji su pomogli u definisanju opšteprihvatljivog teksta Deklaracije.
"Ona bi trebalo da ima snage i zato se čeka najpogodniji trenutak i to tako treba razumjeti. A, ne da to mi donosimo iz nekog dnevnog razloga", rekao je Dodik.
Predsjednik Srpske ističe da nije ni ekstreman, ni netolerantan čovjek, ali smatra da je prošli vijek bio vijek stradanja Srba iz njihovog najvećih zabluda, poput Jugoslavije.
"U ovom vijeku Srbi moraju definisati svoje osnovne nacionalne interese i državnu politiku i da kažemo da je to ono o čemu sam pričao - državno jedinstvo Srbije i Republike Srpske sa dijelovima Kosova, koje možemo perspektivno da kontrolišemo, čak i nekom integracijom sa Crnom Gorom. Smatramo da mogu doći neki drugi vladari u Crnoj Gori, koji mogu da imaju neko drugo mišljenje o tome", rekao je Dodik.
Dodik kaže da to možda neće doživjeti u ovom trenutku, ali da želi da neko ko se za 50 godina bude bavio onim čime se on bavi, ima uporište da je nekome u uspjelo da to postavi kao nacionalni program.
On je podsjetio da su Nijemci od Drugog svjetskog rata pa do početka devedesetih godina bili odvojeni i da su funkcionisali kao zasebne države, pa su se na kraju integrisali.
"Po kojoj to logici neko misli da se srpski narod neće jednog dana integrisati, ali se prihvata logika da se Albanci mogu integrisati i kažu `evo sada ne postoji granica između Albanije i Kosova`. Izvinite, po kojoj to logici i zašto?", upitao je Dodik.
On je ocijenio da je potrebno "okupiti kvantum, intelektualni i politički, koji će stati iza projekta" srpskog nacionalnog programa u čijoj bi bazi trebalo biti državno jedinstvo Srbije i Republike Srpske.