"Ženi se u slučaju dobijanja virusa korona prekinuta procedura vantjelesne oplodnje neće računati kao obavljeni pokušaj, a kada bude radila ponovo, u novom rješenju će stajati broj procedure koja je i bila prije nego što je dobila virus korona", saopšteno je iz FZO.

Iz Fonda ističu da je ovo omogućeno izmjenom Pravilnika o sadržaju, obimu i načinu ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu, s ciljem da se osiguranicima u pandemiji maksimalno olakša pristup i korišćenje zdravstvene zaštite.

"Fond je tako, osim finansiranja pulmološke rehabilitacije za osiguranike koji su preležali virus korona, te finansiranja zdravstvenih usluga za sve građane, donio i ovu odluku, što je pokazatelj da odluke kreiramo prateći aktuelnu epidemiološku situaciji i potrebe osiguranika u novonastaloj situaciji", ističu u FZO.

Kako se naglašava, Fond je i na ovaj način nastojao da preduprijedi i prilagodi propise novoj stuaciji, kako bi i zdravstvene ustanove, ali i osiguranici znali kako da postupaju, jer je epidemiološka slika i dalje nepovoljna.

"Podsjećamo da Fond zdravstvenog osiguranja finansira tri pokušaja vantjelesne oplodnje za bračne parove koji prirodnim putem ne mogu da dobiju bebu. Osim toga, među prvim fondovima u regionu smo počeli da finansiramo i čuvanje embriona na dvije godine, dok su ranije ovu uslugu osiguranici plaćali sami", navode u FZO.

Fond je u prošloj godini odobrio ukupno 615 zahjeva za finansiranje vantjelesne oplodnje, a kada je riječ o čuvanju embriona, u 2020. godini finansirao je čuvanje i zamrzavanje embriona za 209 bračnih parova.

Ugovor za pružanje ove usluge osiguranicima Fonda zaključen je sa privatnom zdravstvenom ustanovom "Medikos" iz Banjaluke. Јedna procedura košta oko 5.500 KM i podrazumijeva kompletnu proceduru - dijagnostiku, terapiju i sam postupak.

Od 2007. godine, od kada Fond finansira vantjelesnu oplodnju, pa do danas, rođeno je 1.400 beba.

Iz Fonda navode da, kada je riječ o vantjelesnoj oplodnji, Republika Srpska značajno prednjači u odnosu na Federaciju BiH, zbog čega su imali slučajeve da građani FBiH žele da se prijave kod FZO na osiguranje kako bi ostvarili pravo na vantjelesnu oplodnju.

"Takođe, maksimalno smo pojednostavili proceduru ostvarivanja ovog prava za osiguranike, jer u zemljama regiona osiguranici znatno teže i komplikovanije ostvaruju ovo pravo, uz mnogo više potrebne dokumentacije, nego što je slučaj kod nas", naglašavaju u FZO.

U ovom fondu kažu da je kod njih potrebno priložiti prijedlog ginekologa i kopiju vjenčanog lista ili ovjerenu izjavu da je par u vanbračnoj zajednici.

U slučaju da se vantjelesna oplodnja ne može obaviti u Republici Srpskoj, uz mišljenje zdravstvene ustanove sa kojom FZO ima ugovor, osiguranici mogu da ostvare pravo na refundaciju troškova vantjelesne oplodnje koju su uradili u nekoj od ustanova u inostranstvu, u skladu sa cjenovnikom Fonda.

"Fond je još ranije našim aktom dodatno uredio ovu oblast, precizirajući u kojim slučajevima se odobrava refundacija troškova za postupke rađene izvan Srpske", naglašavaju u FZO.

U FZO podsjećaju da porodiljama i trudnicama u potpunosti finansiraju zdravstvenu zaštitu za sve ono što spada u obavezno zdravstveno osiguranje, a osim toga, osiguranici su oslobođeni plaćanja participacije za sve preglede koji se tiču planiranja porodice.

Od 2019. godine, između ostalog, Fond finansira i lijek "utrogestan" koji veliki broj trudnica koristi zbog čuvanja trudnoće i sprečavanja prijevremenog porođaja.

"Finansiranje vantjelesne oplodnje, kao i ova prava su konkretne mjere kojima Fond nastoji da pruži podršku pronatalitetnoj politici Republike Srpske", zaključuje se u saopštenju FZO.