Ilija Mijatović iz Šušnjara u Laktašima ima 13 dunuma, na kojima uzgaja viljamovku, breskvu i šljivu. Na svojoj plantaži ima protivgradnu zaštitu, sistem navodnjavanja, i zaštitu od mraza. Kaže - ulaganja vrijedna svaku marku.

"Kako kaže moj agronom, jesen je otišla u zimu, a proljeće u ljeto. Ima problema tu, i ja sam već devet godina u ovom voćarstvu, imam dovoljno nekog iskustva. Pristupio sam tome da te razne promjene i ta dešavanja spriječim u svom voćnjaku i to sam uspio", kaže Ilija Mijatović, Šušnjari.

U nekim afričkim zemljama, proizvodnja tradicionalnih kultura kao što su kakao ili kikiriki je na istorijskom minimumu, a stručnjaci se boje da će narednih decenija sasvim ugasiti zbog klimatskih promjena. Što se Republike Srpske tiče, sjemenske kulture i kukuruz su najugroženiji, kažu u Hidrometeorološkom zavodu.

"Već sada imamo situaciju da su neke kulture sve manje otporne na ove vremenske prilike koje su ovdje dominantne u ovim periodima godine, kada su fenofaze najizraženije. Jedino rješenje je tu da se sortnim asortimanom preorjentišu i da uzgajaju kulture koje su otpornije na sušu", kaže Tomislav Šajić, direktor Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske.

Ukoliko poljoprivrednici nemaju uslova da navodnjavaju svoje usjeve, najbolje za njih bi bilo da uzgajaju ozime kulture, poručuju sa Poljoprivrednog fakulteta. Ističu da su mnoge kulture ovih prostora tokom ljetnih mjeseci uvijek na udaru suše.

"Što se tiče kultura, najugroženiji je kukuruz, zatim soja i voćarstvo. Takođe i povrće. Sve ove kulture koje imaju bujniju vegetaciju, sad u julu i avgustu, kad je i generalno suša izražena na našim prostorima", kaže Mihajlo Marković, profesor Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Banjaluci.

Apokaliptičnim prognozama ipak nema mjesta, smatra profesor Marković. Republika Srpska je u umjerenom kontinentalnom pojasu, i treba proći još neko vrijeme prije nego što globalno zagrijavanje pokuca na vrata našim poljoprivrednicima.