Novčana pomoć za prvorođeno dijete, pomoć na rate za ostalu djecu, pomoć samohranim majkama, fleksibilno porodiljsko odsustvo, klizno radno vrijeme, pomoć pri rješavanju stambenog pitanja, samo su neke od mjera koje su sadržane u israživačkoj studiji o demokratskom razvoju u Republici Srpskoj.
Na svim tim pitanjima institucije Republike Srpske radiće u narednom periodu punom parom, poruka je koja je upućena nakon prezentacije studije. Analizirano je i sve to što je do sada urađeno kada je u pitanju pomoć natalitetu, što je od velikog značaja ako je suditi po brojkama, jer u Republici Srpskoj u posljednjih osam godina zaustavljen je pad rađanja.
Na tome se neće stati kaže predsjednik Željka Cvijanović koja je i inicijator ideje da se svi uključe u demografsku obnovu Srpske. Sagledano je kaže kako stvari stoje, i kreće se u realizaciju planova, a u tome poručuje mora učestvovati cijelo društvo.
"Mi moramo napraviti dobru bazu da obezbijedimo da nas ima više da podsticanje rađanja nataliteta nije samo stvar finansijskog davanja da je to stvar koja zadire duboko kao društveni problem i odnosa, a da postoji čitav niz nefinansijskih davanja", rekla je Željka Cvijanović, predsjednik Republike Srpske.
Vlada Republike Srpske već je uputila niz zakona u Parlament koji će poboljšati status porodica poručuje premijer Radovan Višković. 1,5 odsto budžeta već se odvaja za pronalatitenu politiku kroz razne mjere. Tu se neće stati, dio prihoda koji bude ostvaren kroz nedavno izmijenje zakon o igrama na sreću biće usmjeren u pronatalitetnu politiku tvrdi Višković. Dobro će se kaže obratiti pažnja na sve već preduzete mjere odnosno da li je neke potrebno predefinistati.
"Evo ja vas danas obavještavam, da mi iako smo do prije mjesec dana radili po starom zakonu da imamo za 40 odsto veće prihode nego što smo imali, nego što smo imali u prethodnom periodu. Mi ako idemo u povećanje nataliteta mi moramo tačno da znamo koje su ciljne grupe, prvo, drugo, ili treće dijete da vidimo šta nam više donosi i brži rezultat", istakao je Radovan Višković, premijer Republike Srpske.
Krenulo se već i u reformu obrazovanja koja je takođe jedna od mjera. A posebna pažnja biće data pretškolskom obrazovanje. Na osnovu finansijske situacije u porodici praviće se rangiranje troškova zajedno sa lokalnim zajednicama. Krajnji cilj je da vrtić za sve bude besplatan.
Mnogo toga preduzeto je i u saradnji sa Srbijom, poručuje srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik. Zajednički su sufinasirani projekti za mlade da i lakše pokrenu vlastiti biznis. A ipak najveća pomoć planirana je za rješavanje stambenog pitanja.
"Predviđeno je da dio sredstava odvoji lokalna zajednica, dobije u formi kredita, dio sa republičkog nivoa to da sinhronizujemo i da svako novo rađanje to samnjuje, a u cjelosti koliko se rodi troje djece", naglasio je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH.
Migracije, nedovoljno rađanje i starost stanovništva su najveći uzroci loše demografske slike, pokazala je analiza. Ono što je za utjehu jeste da je u prošloj godini rođeno 230 beba više nego 2017.godine. Tokom tri mjeseca rada na analizi sproveden je i niz anketa gdje su se ciljne grupe izjasnile koje korake treba preduzeti.
"Sve što je proizašlo, proizašlo je iz konkretnih istraživanja na osnovu rada na terenu aktivnosti i proizaće analiza koja će biti preporuka Vladi u kom pravcu treba da se kreću", istakao je Draško Marinković, vođa ekspretskog tima.
Analiza je pokazala da samo Banjaluka i Istočno Novo Sarajevo bilježe pozitivan prirodni priraštaj. Mlađih od 14 godina u Srpskoj je oko 13 odsto, a starijih od 65 oko 20, pa je za zamjenu generacija Republici Srpskoj nedostaje 7.000 djece.
