"Najvažnija su predstavništva u NJemačkoj, Austriji, Srbiji i Rusiji jer, ako ćemo gledati ekonomske pokazatelje, to su za nas najznačajniji partneri. Srbija je najznačajniji spoljnotrgovinski partner. Spoljnotrgovinski pokazatelji dobri su i kada je riječ o NJemačkoj i Austriji", naveo je Klokić. 

On je istakao da je predstavništvo u Rusiji, osim za ekonomske odnose, značajno i na političkom planu, te su česte posjete predsjednika Srpske Milorada Dodika Rusiji, gdje je potpisana i mapa puta sa gubernatorom Sankt Peterburga, održani sastanci sa ruskim predsjednikom Vladimirom Purinom, a najavljena je i posjeta Banjaluci u septembru ministra spoljnih poslova Rusije Sergeja Lavrova. 

Kada je riječ o Predstavništvu Srpske u Izraelu, Klokić je naveo da je ono registrovano kao privredno predstavništvo Srpske s ciljem unapređenja institucionalnih, kulturnih, sportskih, turističkih i drugih odnosa. 

Govoreći o stranim ulaganjima, Klokić ističe da je za investitore uslov politička stabilnost, a zbog toga što je region turbulentan određene zategnutosti u odnosima Srbije i Hrvatske reflektuju se i na BiH. 

"Određeni zategnuti odnosi postoje i unutar BiH, što strani investitori generalno uzimaju u obzir i analiziraju", rekao je Klokić za Televiziju "Elta". 

Prema njegovim riječima, Ministarstvo nema mogućnost finansijske podrške investitorima, ali Vlada Srpske uredbama i programima podržava određene projekte zapošljavanja, i kod domaćih i kod inostranih privrednih subjekata, tako da se sva pomoć investitorima mjeri kroz nova radna mjesta. 

"U 2017. godini Vlada je uredbom subvencionisala zapošljavanje radnika kod ozbiljne američke IT kompanije `Em-si-ar`, u kojoj je trenutno u Banjaluci zaposleno više od 200 ljudi. Sada se javljaju i njihovi kooperanti kojima su oni rekli kakav su tretman imali u Banjaluci", istakao je Klokić. 

On je naglasio i da je resorno ministarstvo uradilo najviše u BiH kada je riječ o usklađivanju domaćeg zakonodavstva sa zakonodavstvom EU, te da je pred Srpskom u tom smislu još mnogo posla. 

Klokić napominje da nije dovoljno iskorišćen potencijal dijaspore, ali je ove godine održan prvi forum dijaspore, koji je organizovao predsjednik Srpske, a na kojem su učestvovali važni ljudi, što je bila prilika za "konekciju" sa njima da bi taj potencijal bio što više iskorišćen. 

"Srpska više ne traži pomoć kao što je bilo poslije rata. Sada tražimo partnere na obostranu korist", ističe Klokić. 

Kada je riječ o evropskim integracijama, Klokić smatra da je BiH tek na početku. 

"Dobili smo upitnik Evropske komisije, odgovorili na to i dobili dodatni upitnik od 655 pitanja. Vlada Srpske je prva u BiH odgovorila na sva pitanja, a sada je potrebno da radimo tehničku finalizaciju u saradnji sa drugim nivoima vlasti u BiH, da se ta pitanja prevedu i upute Evropskoj komisiji, koja potom daje ocjenu za članstvo u EU i određuje datum početka pregovora. Ako ćemo gledati iskustva zemalja regiona, to je proces koji će trajati pet do 10 godina, jer EU prilazi kroz turbulentan period", rekao je Klokić. 

Klokić napominje i da je u posljednjih godinu dana u silaznoj putanji saradnja Vlade Srpske i Savjeta ministara i ističe da bi ti odnosi trebalo da budu bolji zarad Republike Srpske.