"Da li će biti u formatu strukturalnog dijaloga, koji smo imali nekoliko godina i nije dao željene rezultate, ili nekom drugom ne znam, ali je sigurno da reforma mora biti urađena", rekao je Kasipović u intervjuu Srni. 

On je mišljenja da u pravosudnim institucijama radi veliki broj kvalitetnih i moralnih ljudi, ali u sistemu moraju biti prepoznati i oni koji ovako ne rade. 

"Uz angažman ministarstava pravde, Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH, te svih koji čine vlast, neophodno je da pravosudne institucije rade na mehanizmima pomoću kojih bi bili uočeni oni koji ne rade kvalitetno i nanose im štetu", smatra Kasipović. 

On naglašava da je jedan od ciljeva Ministarstva pravde Republike Srpske nastavak zakonodavnih aktivnosti, odnosno predlaganje zakonskih rješenja. 

Kasipović je podsjetio da je u prethodne četiri godine Ministarstvo pravde Republike Srpske predložilo, a Narodna skupština usvojila 40 zakonskih rješenja. 

"Usvojeno je 40 zakonskih rješenja, među kojima Krivični zakonik, Zakon o pravobranilaštvu i Zakon o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju. Veoma je važno što su zakonska rješenja upućivana u procedure u formi nacrta, pa onda i prijedloga, jer su o rješenjima mogli da se izjasne struka i akademska zajednica", dodao je Kasipović. 

Prema njegovim riječima, u ovoj godini biće završena analiza primjene Krivičnog zakonika Republike Srpske. 

"U skladu sa analizom i utvrđenim preporukama radna grupa će predložiti izmjene i dopune Krivičnog zakonika, što je veoma značajno. Odgovorno, analitično i stručno moramo ovome pristupiti, ništa se ne smije uraditi brzopleto, jer je Krivični zakon jedan od najvažnijih dokumenata u svakoj državi", kategoričan je Kasipović. 

On je naveo da je u skupštinskoj proceduri Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o registraciji poslovnih subjekata, a Vlada Srpske je utvrdila i Nacrt izmjena i dopuna Zakona o likvidacionom postupku. 

"Radićemo u ovoj godini i na izradi novog zakona o notarima. Vjerujem da ćemo kvalitetnim i predanim radom ostvariti zacrtane ciljeve", kaže Kasipović. 

Govoreći o radu Komisiju za sprovođenje Strategije borbe protiv korupcije od 2018. do 2022. godine, Kasipović je rekao da ova komisija ima veoma odgovorne zadatke, jer sugeriše, predlaže i na neki način kontroliše ono što radi Ministarstvo pravde kada je riječ o borbi protiv korupcije. 

"Dragocjena nam je podrška OEBS-a, a u nastavku saradnje sa nevladinim sektorom vjerujem da ćemo imati značajnije rezultate u borbi protiv korupcije. Postupanja i ambicije Ministarstva pravde Republike Srpske, kada je riječ o ovom pitanju, vjerujem, da su inspirativna i za ostale u BiH", naveo je Kasipović. 

Kada je riječ o efektima Zakona o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju, Kasipović je ocijenio da nisu dovoljni i da se mora i dalje raditi na promociji ovo zakonskog rješenja. 

"Za ovo su potrebna dva uslova - da ljudi zaista budu sigurni da neće snositi posljedice ukoliko prijave korupciju i da shvate i bude im dokazano da će njihov angažman završiti sudskim postupcima", zaključio je Kasipović.