Šta nas to očekuje u narednih godinu dana, na koji način će se sa novim izazovima boriti zdravstveni sistem i zašto je važno da se što prije prilagodimo životu sa virusom korona u intervjuu za Glas Amerike govori Alen Šeranić, epidemiolog i ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske.

Imamo li razloga da vjerujemo da je najgore prošlo?

- Najgore je prošlo u smislu da smo uspjeli da iskontrolišemo epidemiju i da na samom početku ne dođe do eksponencijalnog rasta zaraženih. Zdravstveni sistem, zdravstvene ustanove i zdravstveni radnici obavljaju sve svoje aktivnosti u skladu sa procedurama koje smo razvili još u januaru, a kasnije ažurirali u skladu sa tokom epidemije. Tu prije svega mislim na otkrivanje potencijalno zaraženih, zatim otkrivanje i praćenje kontakata, ali i na dijagnostiku i liječenje oboljelih. Međutim, i dalje treba da se ponašamo oprezno i odgovorno kako ne bismo ušli u mogući eksponencijalni rast epidemije, a to bi moglo dovesti do znatno složenije situacije za stanovništvo, zdravstvene radnike i zdravstveni sistem u Srpskoj.

Svakodnevne oscilacije u broju oboljelih, posebno u Banjaluci, često zbunjuju građane. Šta nam zapravo ti podaci govore?

- Ovakava vrsta epidemije će se teško u potpunosti ograničiti. Postoje određeni podaci za Novi Zeland, ali moramo uzeti u obzir da je riječ o ostrvu koje vrlo lako može kontrolisati unos bilo kakve vrste virusa i dobro ispratiti zaražene. Kod nas je drugačije. Ukoliko iskontrolišete Banjaluku, imate situaciju da neko posjeti familiju u Oštroj Luci, koja sad predstavlja jedno malo žarište, da se zarazi i ponovo donese virus u Banjaluku. Takve stvari će se dešavati i to ne treba da nas brine. Važno je da u svakom trenutku znamo ko je zaražen, da iskontrolišemo tu osobu i da se pobrinemo oko dijagnostike i liječenja.

Nakon mjesec i po dana šta zapravo definitivno znamo o virusu?

- Znamo na koji način se prenosi, koji je period inkubacije i koja zaštitna oprema nam je potrebna. Mnogo se govorilo i o načinu dijagnostike ovog virusa, ali je i dalje nepoznat bolji protokol liječenja. U tom smislu su potrebne određene kontrole i različite vrste studija što se svakako radi u svijetu. Nepoznanica je i kakvu vrstu imuniteta ćemo imati nakon korona virusa. Potrebne su razne vrste populacionih istraživanja, odnosno da vidimo da li će to biti imunitet po tipu same influense ili imunitet koji imamo poslije vodenih ospica. To su vrlo važne činjenice, koje će nam zasigurno u budućnosti pomoći kada je u pitanju korona virus.

Vakcina se očekuje za godinu dana. Šta zapravo podrazumijeva borba protiv virusa u periodu do pronalaska vakcine?

- Ta borba podrazumijeva odgovornost svakog pojedinca. Ono najteže tek dolazi, a to je da svako od nas nauči kako i na koji način će živjeti sa korona virusom. Mislim, prije svega, na nošenje maski i rukavica, pranje ruku, respiratornu higijenu, zaštitu drugih ljudi u svom okruženju i na fizičku distancu koju je potrebno da držimo. Moramo naći načine da se u okviru naše tradicije izborimo s tim, jer tradicionalno volimo da se grlimo, rukujemo i ljubimo. To su stvari kojih se teško odreći, ali to moramo učiniti u borbi protiv virusa u narednih godinu dana. S druge strane, i zdravstveni sistem je pred izazovom. Potrebno je naći načine da se zdravstvena zaštita pruža kontinuirano, te da zaštitimo naše zdravstvene radnike, ali i pacijente koji će se nalaziti u zdravstvenim ustanovama u tom periodu.

Znači li to da nova sezona gripa u oktobru predstavlja poseban izazov za zdravstveni sistem?

- Oktobar će biti vrlo izazovan iz razloga što će se pojaviti dva virusa koja se na isti način prenose, daju gotovo istu simptomatologiju i dovode do težih kliničkih stanja, te potrebe za respiratorima. Očekujemo porast broja oboljelih od akutnih respiratornih infekcija, kao i porast onih koji će se naći u jedinicama intezivne njege, a koji će imati potrebu za vještačkom respiracijom. Već se pripremamo kada je u pitanju zaštitna oprema i organizacija samog sistema zdravstvene zaštite, te relokacija resursa unutar pojedinih zdravstvenih ustanova.

Kada BiH može očekivati vakcinu nakon što ona bude na tržištu i kakva je zvanična zdravstvena procedura kad je u pitanju vakcinisanje stanovništva?

- Da bi bilo koja vakcina došla u upotrebu ona mora da bude bezbjedna i efikasna. Kada se završe sva ispitivanja, SZO će izdati neophodan sertifikat za vakcinu. Potrebno je najmanje godinu dana da bi se vakcina našla u masovnoj upotrebi. Studije će morati tačno utvrditi koje su to ciljne grupe koje treba da vakcinišemo, zatim koja je frekvenca same vakcinacije, da li će biti dovoljna jedna, dvije ili možda više doza vakcine, te koji je to soj korona virusa koji će biti potreban da se vakcina pripremi kao jedan metod aktivne imunizacije. Svakako ćemo se potruditi da nabavimo vakcine i da vakcinišemo one koji su najugroženiji, a u tom trenutku ćemo znati koji je to broj osoba i koje su to ciljne grupe.

Protivnici vakcinisanja, ali i neke slavne ličnosti, već javno govore da se neće vakcinisati protiv korona virusa. Kako to komentarišete?

- Medicinska struka se uvijek drži relevantnih činjenica vezano za vakcinaciju i u tom smislu naša uloga i obaveza je da pravovremeno obavještavamo javnost. To ćemo svakako činiti i ovaj put. Vidjećemo kakve će biti preporuke SZO i da li će se govoriti o obaveznoj ili preporučenoj vakcinaciji. To će značajno uticati i na obuhvat same vakcinacije. Relevantne studije će sve to morati dokazati da bismo mi mogli pravovremeno, kvalitetno i tačno informisati građane. Kada je u pitanju vakcinacija ne smijemo staviti prava pojedinca ispred prava zajednice. Јavno zdravlje podrazumijeva da svi moramo da se ponašamo u skladu sa pravilima koja se definišu u okviru javnog zdravstva. To se radi za dobro zajednice, ali i svakog pojedinca.

Mnogi smatraju da se veća koncentracija ljudi tokom dana mogla izbjeći da je omogućeno kretanje u večernjim časovima. Da li se policijski čas pokazao efikasnim?

- To se svakako može sagledati sa različitih strana, ali i ja u okviru svojih obaveza uspijem da sa djecom provedem određeno vrijeme na otvorenom u dozvoljenim okvirima. Svakako da bi bilo komfornije da nema policijskog časa, ali moramo se prilagoditi situaciji.

 Da li ste zadovoljni ponašanjem većine građana u ovoj situaciji?

- Stalno koristim priliku da pohvalim građane kada je u pitanju pridržavanje mjere, strpljenje, nošenje lične zaštitne opreme, traženje adekvatnih savjeta i pridržavanja istih. Međutim, u posljednjih 15-tak dana primjećuje se da građani popuštaju, tu prije svega mislim na korištenje lične zaštitne opreme. Kada idu na posao nose maske i rukavice, ali to ne čine kada poslijepodne izađu u šetnju sa djecom. Ponavljam da nas u narednih godinu dana očekuje onaj najteži dio, a to je kako ćemo da naučimo da živimo sa korona virusom. Virus će ostati ovdje i činiće ono što čini i danas. Građani moraju da shvate da niko nije izuzet i da nema jasnih pravila. Postoje statistički podaci koji govore u prilog nekim starosnim kategorijama, ali svako može da se razboli i da ima težu kliničku sliku. Iz tog razloga potrebno je da mislimo o sebi, ali i o drugima.

Kažete da nije vrijeme za opuštanje, ali je, ipak, najavljeno ublažavanje određenih mjera?

- Idemo mjeru po mjeru i takav plan nam omogućava da pratimo epidemiološku sliku. Samo na taj način možemo da znamo da li nam mjera koju smo donijeli u određenom trenutku donosi dobrobit ili štetu. U tom slučaju nećemo morati da se vraćamo na početak i ugasimo sve djelatnosti, nego ćemo ciljano kontrolisati one djelatnosti koje potencijalno mogu dovesti do povećanog broja oboljelih. U tom pravcu idemo prema toj novoj normalizaciji, koja podrazumijeva da moramo da naučimo da živimo sa korona virusom.

Često spominjete “novu normalizaciju“. Koji je to najbolji scenario u nekom narednom periodu koji bi nas vratio u život na kakav smo navikli?

- Putovanja, turizam i mnoštvo nekih stvari u kojima smo uživali više neće biti isti, odnosno nećemo moći da ih činimo na način na koji smo to radili prije korona virusa. Tako da mislim da je najbolji scenario da se što prije prilagodimo na postojanje korona virusa i na preporučene mjere. Na taj način ćemo biti pod manjim stresom i lakše ćemo prebroditi sve one izazove koji nas očekuju u nastavku.

Poznato je da redovno trčite i da svaku priliku koristite za vožnju bicikla. Uspijete li sad odvojiti vrijeme za te aktivnosti?

- Promijenio sam prevozno sredstvo u ovoj situaciji. Zbog obaveza je teško odvojiti vrijeme za trčanje ili vožnju bicikla, ali provodim vrijeme sa djecom kad god mi to prilike dozvole, prošetamo jedan krug i mislim da je to dovoljno. Malo provedemo vrijeme zajedno na otvorenom, naravno, sa maskama i rukavicama, da to ne zaboravimo.

Izvor: ba.voanews.com