U vremenu pandemije koja je dovela do ogromnih posljedica na zdravlje i život ljudi i koja je uticala na sve sfere funkcionisanja društva, naročito je bitno da bude prihvaćena od onih koji su najviše izloženi, kao što su zdravstveni radnici, objavljeno je na internet stranici Ministarstva.

"Bitno je i da vakcinacija bude prihvaćena i od onih koji su najviše ugroženi ovom bolešću, a to su starije osobe, osobe koje imaju hronične bolesti, kao i onih koji, po prirodi posla, mogu da prenesu infekciju na najosjetljivije osobe, kao što su zaposleni u staračkim domovima, zdravstveni radnici i tako dalje", naveli su iz Ministarstva, odgovarajući na neka od čestih pitanja u vezi sa vakcinacijom.

Iz Ministarstva su upozorili da u suprotnom, ogroman trud i ulaganja u naučnoj zajednici koji su ostvareni u prethodnoj godini, kako bi vakcina bila dostupna, neće biti iskorišteni.

U objavi se napominje i da će građani podnositi zahtjev za vakcinaciju protiv kovida 19, a nakon vakcinacije dobiće potvrdu o vakcinaciji.

Iz Ministarstva su naveli da od pojave virusa korona međunarodna naučna zajednica sprovodi intenzivna istraživanja za pronalazak terapije koja bi bila efikasna u liječenju kovida 19, kao i za pronalazak sigurne i efikasne vakcine, kao najboljeg dugoročnog rješenja za suzbijanje pandemije.

"Ogroman trud i međunarodna saradnja u oblasti nauke i farmaceutske industrije su u rekordnom roku omogućili razvoj više različitih tehnologija za proizvodnju vakcine protiv kovida 19, te postoji najmanje šest vrsta tehnologija za proizvodnju ove vakcine koje se zasnivaju na oslabljenom virusu, inaktiviranom virusu ili dijelovima virusa", navedeno je u informaciji.

Prema navodima Ministarstva, inaktivne vakcine su vakcine na bazi inaktivisanog uzročnika bolesti, u ovom slučaju virusa. Inaktivni virus detektuju imune ćelije u organizmu, što izaziva snažan imuni odgovor. Proizvodnja zahtijeva velike količine virusa, a primjer inaktivne vakcine je vakcina protiv bjesnila.

Žive atenuirane vakcine su vakcine na bazi živog uzročnika, koji je oslabljen tako da ne može da uzrokuje bolest, ali izaziva isti imunološki odgovor organizma kao prirodna infekcija. Ovakve vakcine se ne mogu davati trudnicama i imunokompromitovanim osobama, a primjer je vakcina protiv morbila.

Virusne vektorske vakcine su vakcine u kojima se koristi virusni vektor, koji je genetskim inženjeringom ili modifikacijom izmijenjen tako da sadrži antigen virusa protiv koga se vakciniše. Nukleinska kiselina ovakvog virusa dovodi do stvaranja kopija virusnog proteina, što stimuliše imuni odgovor domaćina. Ovakve vakcine se razvijaju brzo, ali ukoliko je osoba ranije bila izložena virusnom vektoru koji se koristi, to može umanjiti efekat vakcine, a primjer je vakcina protiv ebole.

Vakcine zasnovane na nukleinskoj kiselini /RNK ili DNK/ su vakcine na bazi RNK ili DNK uzročnika bolesti, zaduženih za indukovanje proizvodnje virusnog proteina koji dovodi do imunog odgovora domaćina, te izazivaju snažan ćelijski imunitet, ali relativno nizak odgovor antitijela.

Vakcine zasnovane na česticama sličnim virusu su vakcine na bazi virusnog omotača koji je sličan virusu protiv kojeg se vakciniše, ali bez genetičkog materijala virusa. Ovaj virusni omotač stimuliše stvaranje imunog odgovora. Proizvodnja ovakvih vakcina je brza, ali je odgovor antitijela relativno nizak, a primjer je vakcina protiv humanog papiloma virusa.

Proteinske podjedinične vakcine koriste fragmente uzročnika bolesti koji su važni za izazivanje imunog odgovora. Manje su reaktogene, ali mogu biti i manje imunogene, odnosno sa manje neželjenih efekata, ali i imuni odgovor može biti slabiji, a primjer ovakve vakcine je vakcina protiv hepatitisa B.

Iz Ministarstva su naveli da će prema Planu vakcinacije protiv kovida 19 u Republici Srpskoj, koji je izradio Institut za javno zdravstvo Srpske, prve vakcine primiti korisnici i zaposleni u domovima za smještaj starijih lica i zdravstveni radnici, a prioritetno oni koji liječe pacijente oboljele od kovida 19 i zaposleni u mikrobiološkim laboratorijama za dijagnostiku virusa korona, a nakon toga osobe starije od 65 godina i osobe sa hroničnim oboljenjima.

U narednim fazama biće obuhvaćene i druge kategorije stanovništva koje su pod povećanim rizikom od infekcije virusom korona, kao što su prosvjetni radnici, vaspitači u predškolskim ustanovama, policija, civilna zaštita, vatrogasci, inspektori.