"U ovom trenutku niko u Vladi Republike Srpske nije razmišljao, niti planirao privatizaciju ovih javih preduzeća", rekao je Višković u Narodnoj skupštini.

Kada je riječ o proizvodnim preduzećima u energetskom sektoru, Višković smatra da smanjenje plata nije jedini izlaz u prevazilaženju situacije.

"Tačno je da se oko 500 radnika u termoeletranama Gacko i Ugljevik vodi kao invalidi rada i primaju plate koje su imali na radnim mjestima, a nisu uključeni u proizvodni proces. Vlada će sa Elektroprivredom posebnu pažnju posvetiti ovom pitanju, jer je veliki balast", dodao je Višković.

On je podsjetio da je u Srpskoj u vrijeme pandemije virusa korona bez posla ostalo 19.125 radnika, ali ih je zaposleno 2.600 više nego što ih je prestalo da radi.

"Veći dio mjera Vlade Republike Srpske je kreiran na pitanjima uplate poreza i doprinosa. U javnosti se često pravi problem da je pogođen sektor ugostiteljstva, a podaci sa kojima raspolažemo pokazuju da je pad prometa u ovom sektoru od 14 do 22 odsto. Ogroman je pad prihoda u hotelijerstvu od 30 do 90 odsto i na osnovu ovih pokazatelja kreiramo uredbe", rekao je Višković.

On je podsjetio da je 324 miliona KM dato kao pomoć zdravstvenom i realnom sektoru od početka virusa korona, što je skoro 20 odsto prihoda Srpske.

"Mi smo na početku korone imali suficit u budžetu Srpske koji je bio viši od 90 miliona KM, a odnosio se na prošlu godinu i da li ne treba o ovome pričati. Dug zdravstvenih ustanova smo smanjili za više od 60 miliona KM i od 1. januara ove godine uredno plaćaju poreze i doprinose", naveo je Višković.

On kaže da se Vladi Srpske prigovara i za investicije, iako se može početi sa pripremnim radovima za izgradnju "Buk bijele", ali da se u BiH prave problemi zato što se radi sa Srbijom i pokušava se spriječiti realizcija projekta, kao i kada je riječ o izgradnji aerodroma u Trebinju.

Višković je podsjetio da je Vlada Srpske uspjela da naplati više od 50 miliona KM od Federacije BiH koji se odnose na povrat PDV-a, kao i da je riješeno pitanje Elektroprenosa BiH.

Premijer Srpske je ponovio da se o obrazovanju prvi put razgovaralo sa poslovnom zajednicom, da su lokalne zajednice mogle da definišu deficitarna zanimanja, kao i da su stipendirani đaci koji su ih upisivali.

"Imamo i Zakon o visokom obrazovanju gdje svi studente koji redovno upisuju godine imaju besplatno školovanje za šta je izdvojeno više od tri miliona KM iz budžeta. Zašto nemamo snage da priznamo nešto što je dobro, iako su nam iz Svjetske zdravstvene organizacije rekli da intenzivna odjeljena u bolnicama imaju bolje rezultate nego neke evropske bolnice. Naši zdravstveni radici su imali što je bilo potrebno", podsjetio je Višković.

On je naveo da je Republika Srpska ispunila obaveze prema programu Kovaks koji se odnosi na nabavku vakcine protiv virusa korona.

"Uplatili smo sva sredstva i očekujemo da čim krene distribucija za evropske zemlje tako bude i za Srpsku. Obezbijedili smo 400.000 vakcina. Uporedo radimo i sa Rusijom i činimo sve da sa Srbijom dobijemo vakcinu iz ove zemlje", kaže Višković.

On je ponovio da je sa socijalnim parterima usaglašen Prijedlog Programa ekonomskih reformi od 2021. do 2023. godine.

"Radim maksimalno i u skladu sa mogućnostima u kojima se Republika Srpska nalazi. Nije mala stvar da izvršavamo sve budžetske obaveze, a povećanjem penzija se ne hvalimo jer je zakonska obaveza. Obezbijedili smo 40 miliona KM za njihovo povećanje i nastojaćemo da sve obaveze servisiramo", rekao je Višković.