Dačić je rekao da se Beograd nada da će odmah nakon okončanja pandemije biti stvoreni uslovi za nastavak dijaloga Beograda i Prištine.

"Od toga nas deli samo jedan korak Prištine, a to je ukidanje taksa i takozvanih recipročnih mera koje potpuno negiraju i poništavaju sve što smo postigli u dijalogu u Briselu od 2012. godine do danas", istakao je Dačić.

Dačić je rekao da se Beograd nakon izbora vlade Aljbina Kurtija susreo sa još ekstremnijim stavovima i potpunom nespremnošću za dijalog.

"Uprkos svemu, mi smo nastavili da pokazujemo svoju posvećenost rešavanju svih važnih životnih pitanja naših građana, da težimo većem povezivanju i unapređenju slobode kretanja, protoka robe, kapitala, usluga i ljudi", poručio je Dačić i podsjetio na pismo o namjerama o uspostavljanju avio i željezničkog saobraćaja između Beograda i Prištine, kao i izjave o namjeri za završetak auto-puta između dva grada.

Dačić je istakao i da je dovođenje anticivilizacijskih taksa u vezu sa povlačenjem priznanja jednostrano proglašene nezavisnosti Kosova neprihvatljivo, pogotovo imajući u vidu da, kako kaže, po sopstvenom priznanju, Priština svuda u svijetu aktivno lobira za priznanje takozvanog Kosova.

On je rekao da se, ako se želi gradnja zajedničke budućnosti, mora reći da su najveće žrtve sukoba na Kosovu i Metohiji nedužni civili, bez obzira na njihovu etničku pripadnost i poručio da se ne može dozvoliti da jedna strana u potpunosti preuzme ulogu žrtve i negira zločine koji su činjeni protiv srpskog stanovništva.

"Od svih njih, samo je 1,9 odsto ostvarilo trajni povratak", ukazao je Dačić i dodao da se nada da će rad Specijalnog suda za zločine na Kosovu i Metohiji doprinijeti dostizanju pravde za sve žrtve.

On je ocijenio da najveće žrtve politike na Kosovu, koja ne pokazuje spremnost za kompromisno rješenje koje bi zadovoljilo interese i srpske i albanske strane, nisu političari, već Srbi na Kosmetu koji se svakodnevno suočavaju sa fizičkim napadima, prijetnjama i porukama mržnje, ali isto tako i Albanci koji u ovoj situaciji hrle u Srbiju kako bi se liječili.

"Nažalost, moram da zaključim da su prištinski političari, u ovim teškim trenucima, svojim ponašanjem još jednom potvrdili ono što je svima jasno, ali neki od vas ne žele da priznaju, da projekat stvaranja nezavisne države Kosova predstavlja veliku grešku dela međunarodne zajednice i da se država ne može stvoriti jednostranom odlukom", naveo je Dačić.

Dačić se nada i da će angažman EU uskoro dobiti novi momentum imenovanjem Miroslava Lajčaka za specijalnog predstavnika EU za dijalog, prenose beogradski mediji.

I šef Unmika Zahir Tanin izrazio je zabrinutost povodom unutrašnje političke nestabilnosti, uključujući i izglasavanje nepovjerenja vladi u kosovskom parlamentu, 25. marta.

On je rekao da je značajna saradnja u vrijeme epidemije virusa korona, istakavši kao veoma pozitivno to što su vlasti u Beogradu poklonile određenu količinu testova za Kovid-19 Prištini.

"Nažalost, uslijedilo je negativno reagovanje određenih političkih ličnosti u Prištini", rekao je Tanin i pozvao političke lidere da se fokusiraju da ujedine svoju energiju, a da lične i političke interese ostave po strani.

On je kao pozitivne radnje preduzete u okviru misije i van nje naveo poboljšanu komunikaciju i saradnju zdravstvenih vlasti u Beogradu i Prištini, imenovanje specijalnog predstavnika EU da bi bi dijalog napredovao, nedavnu zajedničku inicijativu u infrastrukturi i transportu pod okriljem specijalnog izaslanika predsjednika SAD.

Predstavnici zemalja članica Savjeta bezbjednosti UN pozvali su Beograd i Prištinu na nastavak dijaloga da bi bio postignut sveobuhvatan i održiv dogovor, ukazujući da je epidemija virusa korona pokazala značaj saradnje u borbi protiv zajedničkih izazova.