Andreas Ernst, poznavalac Balkana, za švajcarski „Noje cirher cajtung“ tako piše, U Beogradu i Prištini se već dugo razmišljalo o promjeni granica jer se konflikt razumijevao kao "borba za teritoriju i sopstvenu naciju", piše Dojče vele.

"Na Zapadu su, međutim, promjene granica po etničkim kriterijumima smatrane receptom za nove konflikte - na posljetku su i ratovi tokom raspada Jugoslavije išli tom logikom, piše Ernst i zaključuje da i kosovska nezavisnost "precizno govoreći, takođe predstavlja promjenu granica na etničkoj bazi", ali je, kako kaže, "obrisana iz računice tako što je proglašena slučajem 'sui generis' ".

Novi pregovarački prostor se, dodaje Ernest, otvorio iz Bijele kuće gdje Trampova administracija ne poštuje stare tabue, a navodi i da je komesar za proširenje EU Johanes Han kontrirao kancelarki Angeli Merkel i njenom tvrdom stavu o nepromijenjivosti granica tako što je rekao da se ovde radi o bilateralnom konfliktu, a ne presedanu za sve sporove.

Navodeći da među poznavaocima regiona postoji zadrška zbog mogućeg domino-efekta u BiH i Makedoniji, Ernst zaključuje da se iz srpskog dijela BiH čuju takvi tonovi, ali da su se oni, bez posljedica, čuli još pri proglašenju nezavisnosti Kosova, i skreće pažnu i na mišljenja poznavaoca regiona koji sada vide priliku da dvije strane odluče same, a ne da to umjesto njih čine evropske diplomate, uz samo dva uslova: apsolutno odricanje od nasilja i obaveza da se svako rješenje potvrdi na referendumima u pogođenim opštinama i dvojim državama. "

Jedan od tih poznavalaca regiona koji ima zadršku Karl Bilt, bivši švedski šef diplomatije, specijalni izaslanik EU za Jugoslaviju i visoki predstavnik u BiH, u intervjuu „Frankfurter algemajne cajtungu“ kaže da je "povratk ideje da je jednostavno i čak podsticajno za stabilnost da se na Balkanu stvaraju monoetničke držav, iluzija,i da je to pokazala "prošlost regiona".

On navodi, kako prenosi Dojče vele, da Vučić u Srbiji ima jaku poziciju i mnogo uticaja na to kako mediji izvještavaju, ali da je politički sistem Kosova vrlo fragmentisan i da nije vjerovatno da rješenje koje podrazumijeva odricanje od sjevera Kosova uopšte prođe prištinski parlament.

"Ali to ne umanjuje moje brige. Jer činjenica da Vašington i djelimično EU odobravaju takvo rješenje ili mu se ne suprotstavljaju jeste ohrabrenje za sve političare u regionu koji sanjaju o stvaranju monoetničkih država", rekao je Bil i dodao da ima utisak da Sjedinjene Države nisu više "spremne da preuzmu odgovornost za svoju politiku.

"To će prepustiti Evropi. Ali Evropa je u ovoj stvari u najboljem slučaju inertna. Pitam se: ako neko dovodi stvari pred svršen čin i to Amerikanci prihvate - da li su Evropljani dovoljno jaki da to spriječe?"

Bilt kaže i da je nerealno misliti da se posljedice razmjene teritorija mogu izolovati, te da Hanovo objašnjenje da mora biti institucionalnih garancija da takvo jedno rješenje neće biti uzor za druge konflikte, neće spriječiti da takva politika u drugim dijelovima Balkana posluži kao inspiracija.

"Ako Preševo može postati dio Kosova - zašto onda ne može makedonsko Tetovo? Ako Mitrovica može biti dio Srbije - zašto ne i Banjaluka u Bosni?", pita se Bilt.

“Frankfurter rundšau“, takođe frankfurtski list, piše da prema diplomatskim izvorima Vučić i Tači već imaju dogovor o razmjeni teritorija po etničkom kriterijumu, te da i u Evropskoj uniji imaju podršku za to.

Tako navodno Francuska nema ništa protiv takvog rješenja, a i Sjedinjene Države su pod Trampom prešle na tu liniju, a jedina zemlja koja se jasno usprotivila tome je Njemačka.

"Savezna kancelarka Angela Merkel je razumijela da je ovo igra vatrom koja može imati nesagledive posljedice za BiH i Makedoniju i da odvede čitav region u haos", piše novinarka Adelhajd Velfl, i dodaje da su još Velika Britanija i Švedska protiv promjene granica.

Za drugde u Evropi ocijenjuje da su očito mjesečari koji su zaboravili istoriju.

"Jer ako na Balkanu pobjedi etnički princip, u opasnosti je mirovna politika Zapada u posljednjih trideset godina,piše Velfl i navodi da etničko razgraničenje u niskom startu čeka Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, koji se zalaže za priključenje tog entiteta Srbiji u kojoj bi bio i sjever Kosova.

"Rusija sve jače djeluje na Balkanu i u okviru EU, recimo u Austriji, a na SAD pod predsjednikom Donaldom Trampom više se ne može osloniti."

List navodi da 7. septembra Vučić i Tači ponovo treba da dođu u Brisel, a da će 9. septembra Vučić objaviti svoje planove na sjeveru Kosova.

"Dan se očekuje sa neizvjesnošću. Ako se ponovo (Vučić) izjasni za podjelu Kosova, onda će se Njemačka svakako iznova usprotiviti. Time Njemačka važi za posljednjeg garanta mirovnih napora Zapada na Balkanu. U Berlinu se to čini uz podsjećanje da je Njemačka na Balkanu previše važna kako bi jednostavno bila ignorisana", zaključuje se u tekstu, koji prenosi „Dojče vele“.