Vučić je rekao da će Srbija obilježiti još jednu godišnjicu od početka NATO agresije, uz konstataciju da, kako kaže, izgovara pravu riječ  "agresija" i da to ne naziva kampanjama, operacijama, intervencijom, kao neki prije.

"Imaćemo prigodan program gde ćemo se sećati naše poginule dece, civila, vojnika, ali i policajaca koji su bili krivi samo što su čuvali zemlju i branili njene granice", poručio je predsjednik Srbije.

Vučić je kazao da Srbija želi da ima prijateljske odnose sa svima koji su u agresiji učestvovali, ali će se sjećati i svojih žrtava.

"Mislim da u istorijskom smislu postoji vrlo malo neodumica oko napada na tadašnju SRJ. Mislim da su sve ocene koje dajemo srazmerne, odnosno izbor naših reči i tekstova upravo srazmeran zločinu koji se nad našim narodom i zemljom sprovodio", istakao je Vučić.

Podsjećanja radi, pod izgovorom "sprečavanja humanitarne katastrofe" Albanaca na Kosovu, NATO je 24. marta 1999. godine počeo agresiju na SR Jugoslaviju. Tokom 78 dana agresije korištena su ubojita sredstva zabranjena međunarodnim konvencijama, uključujući kasetne bombe i granate punjene osiromašenim uranijumom.

Ukupna ratna šteta procijenjena je na više od 100 milijardi dolara. U velikim civilnim razaranjima, nezabilježenim u savremenoj svjetskoj istoriji, ubijeno je nekoliko hiljada ljudi, a više od 6.000 zadobilo ozbiljne povrede, koje su u velikom broju izazvale trajni invaliditet.

Intervencija NATO-a na SRJ izvršena je bez odobrenja Savjeta bezbjednosti zbog optužbi da "srpske snage bezbjednosti vrše etničko čišćenje kosovskih Albanaca".

Neposredan povod za akciju bila su dešavanja u Račku i navodni masakr nad albanskim civilima, za koji se poslije pokazalo da je bio namješten i da se radilo o borcima terorističke OVK preobučenim u civile.

Napadi su suspendovani 10. juna, nakon potpisivanja vojnotehničkog sporazuma o povlačenju jugoslovenske vojske i policije sa Kosova i Metohije.