Uprava za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu pri Ministarstvu spoljnih poslova Srbije dobila je tri puta veći budžet za podršku Srbima u regionu i rasejanju, rekao je direktor Uprave Arno Gujon.
Gujon je rekao da je taj budžet veći na prijedlog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i da to pokazuje veliku brigu matice prema Srbima u regionu i rasejanju, ali i povjerenje u Upravu da sprovodi vladinu politiku.
Gujon, koji je osnivač i humanitarne organizacije "Solidarnost za Kosovo", kaže da bez razlike pomaže svim ugroženim ljudima u tim enklavama, pa i siromašnim albanskim porodicama, ali da je činjenica da su najugroženiji Srbi, Goranci i Romi.
- O tome treba govoriti. To ne znači da nema i siromašnih Albanaca, ali nema diskriminisanih Albanaca na Kosovu i Metohiji. Dok prema ostalim zajednicama i te kako ima ne samo diskriminacije, nego i nasilja i pravnog i fizičkog - rekao je Gujon za TV "Hepi".
On je ocijenio da Albancima smeta što pomaže srpskim enklavama na Kosovu i Metohiji i što su zahvaljujući toj pomoći Srbi ostali da žive na svojim imanjima.
- Smeta im što govorim i to na stranom jeziku o položaju srpskog, goranskog i romskog naroda na Kosovu, o humanitarnoj katastrofi, kršenju ljudskih prava žitelja tih enklava. Zato su mi zabranili ulazak - istakao je Gujon, kojem su prištinske vlasti 2018. godine izrekle zabranu ulaska na Kosmet.
On je podsjetio da se pomaže i Srbima u Federaciji BiH, kao i na sjeveru Crne Gore u poljoprivredi, po ugledu na pomoć Srbima na Kosovu i Metohiji, te da uskoro očekuje i sastanak sa ministrom spoljnih poslova Srbije Ivicom Dačićem da mu predstavi planove za dalju podršku Srbima u regionu.
Gujon je ocijenio da se u zapadnim i francuskim medijima smanjila antisrpska propaganda što se tiče Kosova i Metohije, ali da su albanski propagandisti izuzetno aktivni u širenju lažnih vijesti.
On je podsjetio da je ova uprava otvorila 23 dopunske škole srpskog jezika od Malte do Moskve, od Holandije do Austrije, a da je u planu i otvaranje u Јužnoj Americi i na sjeveru Amerike.
- Želja za učenjem srpskog jezika među našim ljudima u dijapsori je ogromna, žele da im deca znaju srpski jezik. To je uslov njihovog mogućeg povratka. Zato moramo da radimo na tome da ta deca znaju svoj jezik, sačuvaju identitet i kulturu - istakao je Gujon.
On je naveo da se u Srbiju sve više vraćaju srpski državljani iz dijaspore i to ne samo zbog virusa korone, nego i zbog nadolazeće krize, navodeći da je u Evropi prisutan strah da se ne prelije sukob iz Ukrajine.
