Predsjednik vlade privremenih institucija u Prištini Ramuš Haradinaj pokušao je, u intervjuu bečkom dnevniku “Prese“, da prikaže da je odluka o carinama reakcija na “dugogodišnje trgovinske prepreke“ koje je nametnula Srbija, a što se formiranja vojske tiče, tvrdi da tijesno sarađuje sa kosovskim Srbima od kojih je čuo da imaju povjerenja u kosovsku vojsku.
Upitan da li je bilo pametno uvesti carine na srpske proizvode, pošto je dijalog u zastoju, Haradinaj je kazao da Priština podržava dijalog sa Beogradom i poštuje „njegova dostignuća i obaveze“ koji su iz njega nastali.
“Godinama smo patili pod trgovinskim preprekama koje nam je uvela Srbija. Na to smo odgovorili carinama“, objasnio je on.
Na konstataciju da je i Evropska komisija kritikovala carinu Haradinaj je rekao da bi Komisija treba da počne sa kritikom kod netarifnih trgovinskih prepreka.
"Težak je posao za naše firme i špedicije. Ne može se nastaviti sa CEFTA sporazumom ako se njega ne pridržava naš susjed", poručio je on.
U vezi uspostavljanja kosovske vojske Haradinaj tvrdi da su u prošlosti srpske vlade Srbe na Kosovu zloupotrebljavali kao sredstvo za vršenje pritiska za sopstvenu politiku.
“ Ja tijesno sarađujem sa kosovskim Srbima i od njih sam čuo da imaju povjerenja u kosovsku vojsku. Radi se o maloj vojsci od 5.000 vojnika, i ona neće zamijeniti međunarodne zaštitne snage Kfor”, objasnio je on.
Kada je riječ o promjeni granica kao jrešenju Haradinaj je rekao da niko na Balkanu nije zadovoljan postojećim granicama.
“Prije svega Albanci nisu srećni time. Međutim ako bi promijenili te granice, otvorili bi novo poglavlje u kojem ne znamo dokle ko hoće da ide. Tako nešto je na Balkanu opasno. Moramo poštovati granice i istovremeno pronaći kreativna rješenja kako bi u budućnosti imale manje značaj nego danas, na primer preko zona slobodne trgovine”, smatra on.
Upitan da li bi Kosovo promjenom granica moglo konačno dobiti priznanje Rusije Haradinaj je poručio da Kosovo “razmišlja evroatlantski”.
“Osjećamo se kao dio evropske i američke zone, ne zone Rusije. Za nas je teško zamislivo da predsjednik Putin bude taj koji bi nas podržao”, rekao je on.
Što se puta u EU tiče Haradinaj ističe da Priština sada primjenjuje SSP i da ima jasnu reformsku agendu.
“Želimo da dođemo u poziciju da možemo zatražiti status kandidata. Jedan problem za nas je što još uvijek nemamo viznu liberalizaciju. Nalazimo se usred Evrope, ali smo izolovani. Ispunili smo svih 95 uslova koji su nam postavljeni. Nadam se da će austrijsko predsjedavanje EU i kancelara Sebastijan Kurc uspjeti da svoje kolege u Uniji uvjere da na Savjetu EU diskutuju o viznoj liberalizaciji za Kosovo”, rekao je on.
Prenio je da se u Beču sastao i sa vicekancelarom Hajnc-Kristijanom Štraheom, kojeg veoma poštuje.
“On je u prošlosti imao više interakciju sa Srbijom i razumije odlično Srbiju. Međutim mi ćemo se posvetiti tome da ga informišemo o kosovskoj istini. Naši argumenti su snažni. Zaslužujemo mjesto u evropskoj porodici. Nadam se da će austrijske firme pojačano investirati na Kosovo”, naglasio je on.
Po pitanju Specijalnog suda za zločine počinjene na Kosovu Haradinaj kaže da je pitanje što je uopšte uspostavljen, jer je postojala već jedna sudska ustanova koja je gonila ratne zločine, Tribunal UN za bivšu Jugoslaviju u Hagu.
“Specijalni sud za Kosovo je sada činjenica i mi ga poštujemo. Postupci imaju veliko djelovanje na društvo na Kosovo. To je malo društvo i ljudi su u ratu puno patili. Bili smo žrtve srpskog Miloševićevog režima. I pored toga dokazujemo da nemamo strah od međunarodne pravde. Ja sam se predao Haškom tribunalu i oslobođen sam”, podsjetio je on dodajući da je Haški tribunal najviša istanca međunarodnog prava i da bi svako trebalo da prizna njegove presude.
