Iz "Veritasa" navode da je, prema saopštenju policijske uprave vukovarsko-srijemske, ovaj "hrvatski državljanin iz Beograda" osumnjičen da je 1991. i 1992. godine "u srpskim logorima u Stajićevu, Sremskoj Mitrovici i Nišu kao ispitivač verbalno i fizički zlostavljao zatočene pripadnike oružanih jedinica Hrvatske".

"Veritasu" je, kako navode, poznat identitet uhapšenog Beograđanina i okolnosti pod kojima je uhapšen, ali, poštujući želju porodica, njegovo ime još ne objavljuju.

"Njegove kolege, koje smo kontaktirali i koje ga dobro poznaju, navode da su sigurni da dotični prilikom ispitivanja osumnjičenih pripadnika ZNG (Zbora narodne garde) prema njima nije primjenjivao ni verbalno, ni fizičko maltretiranje", navode iz "Veritasa".

Prijatelji i rođaci uhapšenog navode da je uhapšeni već godinama odlazio u rodnu Liku, gdje je obnovio i porodično imanje, i da do sada nije imao nikakvih problema sa hrvatskim organima krivičnog gonjenja.

"Upravo zbog toga i smatraju da su mu kao osvetu za podizanje beogradske optužnice protiv hrvatskih visokih oficira za zločin na Petrovačkoj i Prijedorskoj cesti počinjen 7. i 8. avgusta 1995. nad krajiškim izbjeglicama, na 'sklepali' krivičnu prijavu za navodne zločine nad zarobljenim pripadnicima ZNG u sabirnim centrima u Srbiji", navode iz "Veritasa".

Prema "Veritasovim" saznanjima, zbog navodnih zločina nad hrvatskim ratnim zarobljenicima u logorima za ratne zarobljenike Stajićevo, Begejci, Sremska Mitrovica, Niš i Stara Gradiška istraga je vođena pred Županijskim sudom u Osijeku od 2008. do 2012. godine.

Ta istraga rezultirala je podizanjem optužnice po komandnoj odgovornosti protiv generala Aleksandra Vasiljevića, prema kojem je postupak u fazi glavnog pretresa, kao i potpukovnika Miroslava Živanovića, protiv koga je postupak obustavljen zbog smrti.

"Upravo činjenica da se deset godina po završenoj istrazi podnosi i još neka krivična prijava protiv istražnog sudije, čije ime nije nijednog trenutka bilo tajna pošto se nalazilo u sudskim spisima koji su 14. avgusta 1992. godine predati hrvatskoj strani prilikom razmjene zarobljenika u Nemetinu, ide u prilog zaključku da je ovo hapšenje zaista čin osvete za `beogradsku optužnicu`", navode iz "Veritasa".

Kako ističu u "Veritasu", ovo je već peto hapšenje osoba srpske nacionalnosti u ovoj godini u Hrvatskoj.

Dvojica su su uhapšena prilikom ulaska iz Srbije u Hrvatsku - Milorad Trivunović i ovaj Beograđanin, jedan je uhapšen prilikom slijetanja na zagrebački aerodrom po povratku iz Velike Britanije - Drago Mitrović, jedan je uhapšen u svom selu kod Vukovara - Boško Karalić, dok je peti uhapšen Svetozar Okanović i to početkom maja ove godine u Norveškoj po evropskom nalogu za hapšenje.

Okanović je jedini od pomenutih odranije bio na spiskovima procesuiranih za ratne zločine od hrvatskih pravosudnih organa.

Pozivajući se na odluku Ustavnog suda Hrvatske od 15. februara ove godine, u predmetu "Kušić", "Veritas" navodi da je do 30. septembra 2021. godine, pokrenuta istraga zbog krivičnog djela ratnog zločina počinjenog tokom proteklog rata protiv ukupno 3.736 osoba, te su donesene osuđujuće presude protiv 666 osoba.

Kada je riječ o novim istragama, prema podacima koje je Hrvatska dala Odboru ministara Savjeta Evrope, između 2012. i 2020. godine, pokrenute su 272 nove istrage ratnih zločina, što je u prosjeku 35 po godini.

Trenutno se u hrvatskim zatvorima zbog krivičnih djela ratnih zločina nalazi 26 pripadnika bivše JNA i Srpske Vojske Krajine, od kojih je 16 pravosnažno osuđeno, dok su ostali pod istragom, optužbom ili čekaju pravosnažnost presuda.