Za razliku od prijedloga da se kralju Aleksandru podigne spomenik u Beogradu, koji će nesumnjivo biti realizovan, jer je već formiran i Odbor za podizanje obilježja, pomenuta inicijativa uglavnom je nepoznata ljudima, a nju su intelektualci, među kojima je i akademik Matija Bećković, uputili još prije 10 godina Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC), odnosno tokom obilježavanja 75 godina od kraljeve smrti, piše Blic.

Kralj mučenik

Odgovor još nisu dobili, kaže za Kurir akademik Bećković i opisuje kako je čitava inicijativa krenula.

"Grupa intelektualca je još povodom 75 godina od smrti kralja Aleksandra Karađorđevića uputila zahtjev SPC da se kralj proglasi mučenikom svetiteljem iz istih razloga zbog kojih je Ruska pravoslavna crkva proglasila carsku porodicu Nikolaja Drugog Romanova svetim mučenicima. Razlog za to bio je njihovo hrišćansko držanje pred smrću. Smatrali smo da se istovjetno držao i naš kralj Aleksandar Karađorđević", kaže Bećković.

Na pitanje da li su ikad dobili odgovor iz SPC, akademik to negira.

"Nikada nismo dobili odgovor niti komentar iz SPC", naveo je on.

S druge strane, izgleda da će kralj Aleksandar još čekati da mu se posthumno dogodi isto što i porodici Romanov, sudeći prema stavu vjerskih analitičara. Oni uopšte ne vide paralelu između našeg vladara i Romanova, niti znaju za inicijativu intelektualaca.

Draško Đenović, vjerski analitičar, tako, kaže da kralj ne može da bude proglašen svecem jer je imao vanbračno dijete.

"Koje je on imao hrišćansko držanje pred smrću? On nije mučen zbog vjere, niti je zbog nje ubijen. Ubili su ga komunisti, odnosno teroristička organizacija zato što je bio kralj. Mi imamo patrijarhe koji su trovani pa ih niko nije proglasio svecima. Razlika između Romanovih i kralja Aleksandra jeste to što su Romanove utamničili ateisti, što nije slučaj s našim kraljem", kaže on.

On dodaje i sledeće:

"Da bi se neko proglasio svecem, trebalo bi da prođe 10 godina od njegove smrti, što je ispoštovano u slučaju Karađorđevića. Ali na njegovom grobu se nisu desila nikakva čuda, ozdravljenja i isceljenja, što je takođe parametar za proglašenje sveca", objašnjava on i dodaje da jesu Karađorđevići podigli Oplenac, ali da je veliko pitanje da li se nešto gradi iz pobožnosti ili drugih razloga.

Istoričar Miloš Ković nije želio da ulazi „u polje nadležnosti SPC“, to jest to da li i ko treba da se proglasi svecem, ali je kazao za Kurir da kralj Aleksandar Karađorđević svakako zaslužuje spomenik u Beogradu.

"On je i dalje pod nekom vrstom ideološke zabrane. Bez obzira na to, trebalo bi barem spomenik da mu se podigne", ističe Ković.