"Iduća godina će biti bremenita mnogim novostima, pa verovatno i nekim kontrolisanim iznenađenjima na balkanskom poluostrvu. Razlog je u tome što se ubrzava, i ulazi u takozvani finiš, bitka zaposedanja celog prostora od strane Zapada - da se potisne, ako ne i sasvim izgna, dosadašnji ostvareni uticaj Rusije i Kine", izjavio je Jovanović. 

Ugledni srpski diplomata kaže da je za očekivati da će biti dosta i starih i novih i kombinovanih pritisaka na preostale tačke na Balkanu koje još nisu dovoljno ili potpuno pokrivene uticajima Zapada, prije svega na Srbiju i Republiku Srpsku. 

On pretpostavlja da će ti pritisci i "obrade" biti vršeni ili paralelno ili odvojeno, ali uvijek sa istim ciljem da se i ove preostale tačke na Balkanu integrišu u takozvane evroatlantske organizacije. 

"Kako će to ići, možemo već sada naslutiti, jer već se pojavljuje korišćenje i nekih novih - starih karata, kao što je masovno izlaženje građana na ulice, što se dešava i u Srbiji i u Republici Srpskoj", navodi Jovanović. 

On napominje da će za Srbiju to biti otežano i insistiranjem na tome da se pitanje Kosova i Metohije što prije riješi, i to onako kako to Zapad i Albanci zamišljaju. 

Prema Jovanoviću, to insistiranje će se ubrzati zato što zapadni centi moći žele da se što prije prebace na takozvano saniranje pitanja Republike Srpske. 

Već sada su, kako ukazuje, tu inicijative da se pojačaju akcije u pravcu približavanja BiH kao cjeline ne samo EU nego i NATO-u, "ali će sigurno postati ubrzanije". 

"Pitanje je koliko će i predstavnik Republike Srpske u Predsedništvu BiH Milorad Dodik biti pošteđen raznih takvih mogućih pritisaka, ne direktnih, nego pomoću stvaranja situacija u raspravama koje će mu otežavati da deluje onako kako je nameravao - da uvek i dosledno brani prvo interese Republike Srpske", kaže Jovanović. 

On napominje da ostaje da se vidi kakve će oblike pritisci imati i "da li će njihova jačina biti tolerisana ili će biti pojačana i pomalo izdiktirana". 

"U svakom slučaju, ta brzina, ta žurba s kojom Zapad želi da postigne svoje ciljeve na Balkanu, imaće svoje logične posledice i na broj i oblik, pa i dužinu i jačinu pritisaka koji se mogu vršti kako spolja tako i iznutra", navodi Jovanović. 

On, međutim, ističe da sve to jeste želja i strategijski geopolitički cilj Zapada, ali da to ne znači i da je sve unaprijed riješeno. 

"Koliko će od toga moći da se ostvari, ostaje da se vidi, jer postoje odnosi snaga i na lokalnom i na širem geopolitičkom planu i ti odnosi snaga ne dozvoljavaju nijednoj strani da se prekomotno ponaša i da misli da može sve da ostvari forsiranim maršom", smatra Jovanović. 

Prema njegovim riječima, sve to mora biti uzeto u obzir, ako se želi sagledati kakva je i realna mogućnost da se takvi geostrategijski ciljevi Zapada ostvare već iduće godine. 

"Po meni nije to moguće. To će biti proces koji će duže trajati i može se desiti da taj proces ostane nedovršen usled stalnog menjanja odnosa snaga i narastanja drugih pitanja i problema van Balkana, koji će možda mnogo više zaokupiti pažnju velikih sila, uključujući zapadnih, pa će Balkan zbog toga da izgubi na neposrednom značaju koji sada ima", zaključio je Jovanović.