Dinastija Karađorđevića ipak će biti obeštećena za kompleks Belog dvora, čiju su restituciju tražili prije četiri godine, saznaju "Novosti".
Upravni sud poništio je rješenje kojim se odbija zahtjev Karađorđevića za povraćaj ili obeštećenje, pa će Agencija za restituciju ponovo odlučivati o njihovom zahtjevu i donijeće odluku o finansijskoj nadoknadi. Maksimalna zakonska naknada i za Dvor i za ostalu imovinu nasljednika kralja Aleksandra može da bude pola miliona evra.
Sud je, kako nam je potvrdio advokat Zoran Živanović, odlučivao po žalbi zastupnika kraljevske porodice na rješenje Ministarstva finansija, kao drugostepenog organa. On je to poništio i naložio da Ministarstvo ukine prvostepeno rješenje Agencije, kojim se potpuno odbija zahtjev Karađorđevića.
"Tačno je da je rješenje poništeno, jer, po mišljenju Upravnog suda, Karađorđevići nemaju pravo na naturalni povraćaj Belog dvora, ali imaju na obeštećenje", kaže za "Novosti" Ivana Živković, direktor Područne jedinice Beograd Agencije za restituciju.
"To znači da država definitivno ostaje vlasnik Dvora, a da će Karađorđevići dobiti naknadu kada se donesu odluke o obeštećenju i za drugu imovinu na koju imaju zakonsko pravo. Buduća namjena Belog dvora biće određena posebnim zakonom", navode Novosti.
Naime, zakon dozvoljava samo jedno obeštećenje, pa će prinčevi i princeze morati da sačekaju da Agencija odluči i o ostalim nekretninama čije su vraćanje tražili, u januaru 2014. Tada su zahtijevali imovinu koja je poslije smrti kralja Aleksandra, ostavinskim rješenjem od 27. oktobra 1938. godine, podijeljena na tri jednaka dijela između sinova Petra, Tomislava i Andreja.
U zahtjevu se nalaze: kompleks Belog i Kraljevskog dvora, kuće u beogradskim ulicama Patrijarha Dimitrija 52, Kralja Aleksandra 24, Krunskoj 7 i Sarajevskoj 37, kuća u Aberdarevoj 1 (koja je nasljedstvo kraljice Marije), livade kod Sokobanje, umjetnine, srebrnina, "rols rojs" kneza Pavla... Oni po zakonu nisu mogli da traže povraćaj lovišta i prava na eksploataciju rudnika, dok se za hartije od vrijednosti, deponovane kod Morgan banke u Parizu, ne zna gdje su.
Zahtjev su predali prestolonasljednik Aleksandar, kao nasljednik kralja Petra, kao i nasljednici princa Tomislava i Andreja: Lavinija, Dimitrije, Tanja, Nikolas, Katarina, Đorđe, Mihajlo, Linda i Vladimir. Za ovu imovinu nasljednici su tvrdili da je kupljena kraljevim novcem, zarađenim od apanaže, ženinog miraza, akcija i prava na eksploataciju rudnika.
Od preostalih nekretnina, vrlo malo toga može biti vraćeno u naturi. Jedina nekretnina koja je do sada vraćena članovima dinastije jeste vila "Crnogorka.
Obeštećenje svih građana, prema izmjenama Zakona o povraćaju imovine, koji se nalazi pred poslanicima, počeće tek 15. decembra 2021, a akontacija od 10 odsto ukupne vrijednosti imovine biće isplaćivana od marta 2020.
SPOMENIK KRALjU ALEKSANDRU
Komisija za spomenike i nazive trgova i ulica Skupštine grada usvojila je u srijedu inicijative za podizanje spomenika kralju Aleksandru I Karađorđeviću i imenovanje skvera Koste Šonde na Dorćolu. Oni bi trebalo da budu postavljeni na platou između Starog i Novog dvora, odnosno na uglu Cara Uroša i Solunske ulice. Inicijativu za podizanje spomenika kralju Aleksandru I Karađorđeviću podnio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.G. N.