Navodi da je sada prioritet da se korisnici smjeste u odgovarajuće ustanove da bi bili na pravom mjestu ako dođe do kompplikacija.

Kisić Tepavčevićeva je za RTS rekla da je redovno bilo izvještavanje o situacijama u domovima za stare i da je prvi veliki rizik uočen u Gerontološkom centru u Nišu.

Kaže da se tada brzo reagovalo i da su u kratkom periodu korisnici prebačeni u KC Niš.

"Po istom principu se juče djelovalo u Negotinu. Organizovan je prevoz za korisnike i zaposlene do KC Niš i rađena je trijaža", rekla je Kisić Tepavčevićeva.

Dodala je da je 37 pacijenata smješteno u Sokobanji, sedam je zadržano u KC Niš, a troje u privremenoj bolnici u Niškoj Banji. 

"To je sada već uhodan mehanizam koji smo nažalost razradili, jer je osnova bila spriječiti da virus uđe u ovakve ustanove. Vidjeli smo da, kada se to desi, onda je širenje jako brzo, a to je najosjetljiviji dio populacije kod kojeg je vjerovatnoća najtežih ispoljavanja bolesti najveća", navela je Kisić Tepavčevićeva.

Ona je rekla da se Srbija postepeno vraća normalnim aktivnostima, ali napominje da virus i dalje cirkuliše u populaciji.

"Dosta toga je na našoj ličnoj odgovornosti i individualnoj procjeni rizika", rekla je i dodala da je svakom sopstveno zdravlje dragocjeno i da se nada da će se ljudi tako i ponašati.

Potrebno smanjenje rizika 

Ističe da, bez obzira što se otvaraju neke društvene ustanove, neophodno je da se smanje rizici i da se primene opšte mjere prevencije koje se odnose na infekcije kapljičnim putem.

Precizirala je da je potrebno provjetravati prostorije, izbjegavati okupljanja većeg broja ljudi, održavati fizičku distancu i na taj način ne dozvoliti virusu da nađe nove osjetljive osobe. Kaže i da je to lakše kada više boravimo napolju i kada su više temperature.

Kisić Tepavčevićeva je rekla da će sanitarna inspekcija kontrolisati primjenu mjera u lokalima, ali je poručila da nijedan propis ne može da zamijeni ličnu odgovornost i procjenu rizika prilikom ulaženja u određene vrste aktivnosti.

Od danas stariji od 65 godina mogu u šetnju triput nedjeljno u trajanju od sat vremena. Kisić Tepavčevićeva kaže da je to bitno za mentalno zdravlje i da su oni dugo bili zatvoreni u kućnim uslovima.

Kada je riječ o otvaranju škola i vrtića, rekla je da se i dalje nisu primjenile hipoteze da je kod djece moguće zaražavanje, ali da su po pravilu kliničke slike blage ili nema nikakvih simptoma. Dodaje da otvaranje tih ustanova nije samo zdravstveno pitanje.

Smatra i da je bezbjednija varijanta boravak djece u takvim kolektivima nego sa dekama i bakama, to je isto kao i kad je sezona gripa.

Govoreći o fakultetima, Kisić Tepavčevićeva je navela da će Univerzitet uskoro da donese odluku. Najavila je sastanak proširenog rektorskog kolegijuma poslije kojeg će studenti biti obaviješteni o svemu.

Činjenica da je manje pregleda na infektivnim klinikama

Kada je riječ o navodima o padu virulencije, Kisić Tepavčevićeva je rekla da se posljednjih dana moglo čuti da se ne može na taj način izražavati jer virulencija zahtjeva sofisticirana istraživanja.

Ipak, kaže da indirektni pokazatelji govore da ima sve više asipmtomatskih slučajeva, da postoji inverzija učestalosti kliničkih slika u korist lakih, i da je produžen inkubacioni period.

Dodaje da su to indirektni pokazatelji koji govore da je došlo do pada sposobnosti virusa da se ispoljava u težim formama bolesti.

Navodi i da se to jednim dijelom može pripisati povećanom obimu testiranja, ali da je činjenica da je manji broj pregleda na infektivnim klinikama i da je manja učestalost teških bolesti kao i potreba za respiratorima.

Kisić Tepavčevićeva je rekla da će dalje preporuke zavisiti od epidemiološke situacije i da će, ako se promijeni učestalost obolijevanja i umiranja, sigurno biti potrebno evaluiranje mjera i novo donošenje odluka.

Poručuje da smo mnogo puta vidjeli da je virus nepredvidiv i da moramo da učinimo sve da mu ne dozvolimo da nađe put do osjetljive osobe.