Kusturica je u Jugoslovenskoj kinoteci naglasio da se umjetnici različito ponašaju u miru i u ratu, te istakao da je odnos umjetnika prema ratu uvijek odnos prema nečemu vrlo složenom. 

"U prošlosti su se grupe umjetnika bavile ubijanjem kao estetskim činom. S druge strane, veliki književnici su pravili portrete ljudi u stanju u kojem je industrija rata proizvela industriju depresije i nevolja koje su se širile poput kuge. Umjetnost se proizvodi paralelno sa ratom, a nevladine organizacije postoje da bi ispričale priče o poraženom, dok njihovi šefovi i dalje šire rat", rekao je Kusturica. 

Prema njegovim riječima, ukidanje bioskopa kao emocionalnog izraza i dovođenje ljudi u sferu gledanja u telefone i ekrane dovelo je gotovo do ukidanja filmske umjetnosti, prenosi "Sputnjik". 

"Srećom, i dalje postoji književnost, ali, na nesreću, sve veći broj ljudi piše, a sve manje njih čita. Nalazimo se u vrzinom kolu i pred nekom velikom promjenom koja će doneti novi kvalitet. Ne treba biti pesimista", rekao je Kusturica. 

Okrugli sto je centralni događaj dvodnevnog skupa "Beogradski kontrapunkt", koji se treći put održava u Beogradu u organizaciji Ministarstva kulture i informisanja Srbije kao pokretača i Zavoda za proučavanje kulturnog razvitka kao realizatora. 

Cilj skupa je da okupi umjetnike i mislioce iz raznih dijelova svijeta koji doprinose razumijevanju savremenih svjetskih tokova, odnosno, situacije u kojoj se čovjek danas nalazi. 

Učesnici skupa su i ministar kulture i informisanja Srbije Vladan Vukosavljević, pisci Slobodan Despot i Muharem Bazdulj, kao i pisci Habib Ahmadzade /Iran/, DŽang Đićing /Kina/ i German Sadulajev /Rusija/.