I ne samo to, u cijelu priču bila je uključena i američka obavještajna služba CIA koja je, zajedno sa američkom administracijom, ali i ovdašnjom opozicijom, svim snagama radila na tome da se Miloševiću stane na kraj, što se 5. oktobra 2000. godine i desilo.

U tekstu koji je objavio “Forin afers”, a koji potpisuje Dejvid Šajmer, i koji se bavi uplitanjem američke obavještajne agencije CIA u izbore, navode se detalji i svjedočenja pojedinih zvaničnika agencije, na koji način se tada i šta radilo, a sve sa jednim ciljem – svrgavanjem Slobodana Miloševića.

U tekstu autor navodi da mu je Leon Paneta, šef Klintonovog kabineta od 1994. do 1997. godine rekao da je Milošević bio viđen kao negativac sa lošim uticajem i neko ko će “taj dio svijeta preokrenuti naglavačke” ako se ne preduzmu konkretni koraci u vezi sa njim. Izbori 2000. godine su bili prilika za to.

– Ne znam da smo javno rekli da je naš cilj promjena režima – rekao je Džejms Obrajan, tada specijalni izaslanik Bila Klintona za Balkan, uz opasku da “nismo vidjeli da je Milošević mogao da vodi normalnu zemlju.”

“Forin afers” navodi da su od sredine 1999. godine, pa do kraja 2000. i javne i privatne američke organizacije potrošile oko 40 miliona dolara na razne programe u Srbiji, podržavajući ne samo Miloševićevu opoziciju, već i nezavisne medije, građanske organizacije i inicijative koje su pozivale na glasanje, piše Blic.

– Kroz ovaj otvoreni angažman, SAD su imale za cilj da izgrade izborno igrališe u kome je Milošević bio spreman da manipuliše – objasnio je Obrajan.

Jedni radili javno, a drugi tajno

Takođe, navodi se da su Stejt department, USAID i nevladine organizacije koje je finansirala Amerika to radile javno, ali da je CIA to činila u tajnosti.

Autor teksta navodi i da mu je Džon Sajfer, svojevremeno operativni oficir CIA, rekao da je između 1991. i 2014. godine znao za samo jednu “uspješnu” operaciju miješanja ove organizacije u izbore – u Srbiji 2000. godine.

– Bilo je tajnih napora da se pokuša sa podrškom protivljenju Miloševiću – rekao je Sajfer, uz podsjećanje da je CIA, nakon što je Klinton obavijestio odabrane članove Kongresa, radila “podržavajući i finansirajući i pružajući pomoć određenim kandidatima opozicije – to je bila glavna stvar”.

Sajfer, koji je postao šef CIA u Srbiji neposredno nakon izbora, objasnio je da je agencija dala “sigurno milione dolara“ u kampanju protiv Miloševića, uglavnom sastajući se sa ključnim liderima srpske opozicije van granica zemlje i “pružajući im gotovinu” na licu mkesta.

“Tip je bio ratni zločinac”

U jednom intervjuu, Klinton je potvrdio da je ovlastio CIA da se umiješa u izbore 2000. godine u korist Miloševićevih protivnika.

– Nisam imao problema s tim – rekao mi je za skriveno djelovanje CIA, jer je Milošević “bio hladnokrvni ubica koji je prouzrokovao smrt stotine hiljada ljudi”.

– Kao što su američki predsjednici iz vremena hladnog rata vjerovali da mogu da ojačaju strane demokratije potkopavajući komunističke kandidate, Klinton je vjerovao da može da ojača srpsku demokratiju radeći protiv Miloševića – navodi se u tekstu.

Takođe, navodi se da je Klinton kazao za Miloševića da je “tip bio ratni zločinac”, kao i da ga nije smatrao kandidatom za demokratiju, već da pokušava nje da se oslobodi.

“Forin afers” piše da se u Srbiji CIA fokusirala na uticaj na um, a ne na mijenjanje glasačkih listića.

– Nismo svjesno lagali birače da bismo ih natjerali da podrže ljude za koje koje smo se nadali da će pobijediti – objasnio je Klinton.

Lideri Kongresa su znali za plan

Umjesto toga, CIA je pružala novac i druge vrste pomoći opozicionoj kampanji. Lideri Kongresa su znali i podržali su ovaj tajni plan.

Trent Lot, lider većine u Senatu, podsjeća da je operaciju CIA svesrdno podržao.

– Milošević je bio potpuno van kontrole. Nećemo upasti, ali bio je nered i morali smo nešto da učinimo – rekao je Lot.

Službenici CIA, za razliku od drugih vladinih zvaničnika SAD-a, mogli su da rade u tajnosti.

– Zbog prirode i načina na koji radimo – objasnio je Daglas Vise, tadašnji operativni oficir CIA sa sjedištem na Balkanu.

Kazao je i da je učešće američke obavještajne agencije u izborima bilo “značajno”, dok je Vašington koristio “sve instrumente nacionalne sile u Srbiji kako bi stvorio rezultat koji je bio ugodan za SAD”.

Obuka aktivista

Takođe, navodi se da su američke organizacije za promociju demokratije, dijeleći Klintonovu zabrinutos, nastojale su da obezbijede da Milošević ne može da falsifikuje prebrojavanje glasova.

Jedna nevladina organizacija koju finansira SAD obučila je više od 15.000 aktivista za praćenje izbora na biračkim mjestima.

Na dan izbora, poslanici opozicije dijelili su glasačke listiće zajedno sa vladinim zvaničnicima. Državno brojanje glasova sugerisalo je da je Milošević imao usku prednost. Međutim, paralelno brojanje otkrilo je istinu – ogromno je izgubio.

5. oktobar 2000. godine

Izbili su veliki protesti, a Milošević, nesposoban da uguši narodnu revoluciju, bio je primoran da podnese ostavku.

Međutim, “tajna ruka” CIA je ostala skrivena. Dvije decenije kasnije, sada penzionisani američki obavještajci izrazili su neobjašnjivo uvjerenje da se njihov rad pokazao ključnim u porazu Slobodana Miloševića.

Sajfer je komentarisao “uspjeh” operacije CIA. On je rekao da su SAD napravile “veliku razliku” i da je “kombinacija” prikrivene i otvorene taktike proizvela “pozitivan ishod”. Kao i kod svih prikrivenih operacija kojima se utiče na birače, CIA ipak nije mogla procijeniti njen precizan uticaj.

– Teško je mjeriti – prepoznao je Sajfer.

Ali, napomenuo je da su zvaničnici Vlade Srbije dali zasluge CIA za njihovu pobjedu iza zatvorenih vrata.

– Mnogi ključni igrači koji su postali vodeće osobe u zemlji nastavili su da se sastaju sa nama i da nam govore da su naši napori doveli do njihovog uspjeha – rekao je Sajfer, “u smislu da smo im pomogli u svemu, od oglašavanja do finansiranja do načina na koji su stvari uradili tokom kampanje”.

Autor teksta u “Forin afersu” navodi da je u intervjuima visokim vladinim zvaničnicima bilo neprijatno kada su pominjani CIA i Miloševićev poraz.

– Ja znam o tome, ali nisam u mogućnosti da pričam – rekao je Džon Meklaglin, koji je bio zamjenik direktora CIA-e 2000. godine.

Miješanje CIA u izbore 2000. godine nije bilo reprezentativno za post-hladnoratovske operacije. Na kraju, koliko često ratni zločinac može biti svrgnut glasačkim listićem?

– Činilo se da postoji viši nivo komfora ne samo u obavještajnom dijelu svijeta, da se zaista nešto mora uraditi na Balkanu – rekao je Steven Hol, bivši oficir operacija CIA koji je bio stacioniran u regionu 2000. godine.

CIA intervenisala dva puta, u Srbiji i Iraku

Za Vašington “izborna manipulacija” postala je “krajnje sredstvo”, dodao je Vise, a srpski slučaj je “potpuni izuzetak”, dijelom i zbog Miloševićevih zločina, a dijelom i zbog “prijemčive”, kredibilne” i “atraktivne” prirode opozicije.

Za takve slučajeve, Vise je tvrdio uopšteno: “ciljevi opravdavaju sredstva… rizik je da možda u očima nekih uradite nešto što nije američki”.

Autor navodi i da, kada je pitao Klintona zašto je u Srbiji sprovedena prikrivena akcija, on je jednostavno rekao: “Postoji prag smrti, a Milošević ga je prešao.”

U tekstu se navodi i da se CIA dva puta u 21. vijeku umiješala u izbore u nekim zemljama, jedna je bila Srbija 2000. godine i Irak 2005. godine.