On je kao jedan od razloga zbog kog još nije došlo do identifikacije ekshumiranih naveo i jedan broj pogrešnih identifikacija klasičnom metodom. 

"Nakon ratnih sukoba, toga ima i zavisno od karaktera sukoba, negde od 15 do 20 odsto žrtava ostane neidentifikovano. Nažalost, na kraju će verovatno ostati nerazjašnjena sudbina jednog manjeg broja ljudi", rekao je Odalović za "Politiku". 

Kada je riječ o nestalim, Odalović je ukazao da je utvrđena sudbina 40.000 nestalih osoba u sukobima u bivšoj Jugoslaviji, a da se u Deklaraciji o nestalim koja je potpisana u Londonu na nedavnom samitu o zapadnom Balkanu navodi da postoji "urgentna potreba" da se intenziviraju napori za pronalaženje ili za utvrđivanje identiteta preostalih 12.000 neriješenih slučajeva. 

Govoreći konkretno o nestalim na području Hrvatske, Odalović je najavio da će do kraja godine biti urađena knjiga sa preciznom evidencijom svih nestalih koja i sada postoji, ali mora da se ažurira. 

"Moramo podatke o nestalim iz Srbije i Hrvatske da usaglasimo i stavimo na jedno mesto. U suštini, nemamo velikih nepoznanica o nestalim licima, samo je pitanje iz kog ugla se gleda. Jer mi smatramo da su lica srpske nacionalnosti i njihove porodice ovde, naši proterani državljani, da su to naša traženja, a oni ih potražuju kao svoja nestala lica. Često se to politizuje i stavlja u prvi plan u odnosu na suštinu procesa", upozorio je Odalović. 

On je rekao da je zanimljivo da Hrvati nisu željeli da budu dio londonske grupe, već samo da podržavaju njen rad, što je za ostale učesnike bilo neprihvatljivo. 

"Pitanje nestalih ne može završiti na administrativnoj liniji ni na državnoj granici EU, jer su sve ovo prostori sukoba, mesta na kojima se nalaze tela, a za mnoge se još ne zna gde su", rekao je Odalović.