Otvaranju je prisustvovala i kineski ambasador u Srbiji Čen Bo i predstavnici kineske kompanije koja je gradila ovu dionicu "Čajna komjunikejšns konstrakšn kompani" (CCCC).

Zahvalivši kineskom predsjedniku Si Đinpingu što je bio uvijek uz Srbiju, Vučić je rekao na otvaranju da je ova dionica žila kucavica za Beograd, da ima pješačku i biciklističku stazu, a saobraćaj će biti pušten u 21.00 čas.

Vučić je napomenuo da je javni dug Srbije niži u odnosu na javni dug svih zemalja EU i da Srbija ulaže mnogo više nego 90 odsto njih u putnu infrastrukturu, te da je važno takvu vrstu odgovorne politike nastaviti u budućnosti.

Prema njegovim riječima, u prva tri mjeseca Srbija je ostvarila 440 miliona evra manji deficit u budžetu od planiranog, što će biti iskorišteno za nova ulaganja u putnu infrastrukturu.

On je najavio uskoro otvaranje obilaznice oko Beograda, kao i otvaranje važne dionice Ruma-Šabac, te puta Kuzmin-Sremska Rača.

Ambasador Kine Čen Bo istakla je da dionica Novi Beograd-Surčin ima ključni značaj za cijeli Beograd, te da joj je drago što će srpski prijatelji osjetiti rezultat saradnje Srbije i Kine, pošto je kineska kompanija gradila ovu dionicu.

Vrijednost dionice Novi Beograd-Surčin, koja je dio autoputa E-763 "Miloš Veliki", iznosi 70,5 miliona evra, a projektovana je za brzinu kretanja vozila od 80 kilometara na čas, ima po tri trake, razdjelni pojas od pet metara, pješačke staze širine po dva metra, biciklističku stazu i bankine.

Vozači će moći da se uključe iz Vojvođanske ulice i Jurija Gagarina na Novom Beogradu. Kraj ove dionice je kod sljedeće velike petlje u Surčinu, poslije koje počinje auto-put "Miloš Veliki".

Na trasi su izgrađena i tri mosta, jedan most-kanal i jedan nadvožnjak.

Izlaz na auto-put "Miloš Veliki" biće skraćen za oko 10 kilometara, jer Beograđani više neće morati da idu preko auto-puta Beograd–Zagreb.

Gradnja je počela krajem marta 2021. godine, a komercijalni ugovor za dionicu Novi Beograd–Surčin potpisan je sa firmom "Čajna komjunikejšns konstrakšn kompani".

Projekat je uradio beogradski Saobraćajni institut CIP.