"Nekažnjivost za strahovite zločine izvršene prema srpskom stanovništvu je praktično postala politika koja je svoje snažno uporište našla upravo u radu Tužilaštva Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju", rekla je ona na sjednici posvećenoj šestomjesečnom izvještaju o radu Mehanizma za međunarodne krivične tribunale.

Ona je naglasila da sve reference na takozvano Kosovo treba da budu shvaćene u punoj saglasnosti sa rezolucijom Savjeta bezbjednosti 1244 i da je obaveza svih učesnika u procesuiranju ratnih zločina i ostvarivanju saradnje u borbi protiv kriminaliteta da u potpunosti postupaju u skladu sa ovom rezolucijom.

Popovićeva je istakla da još nije odgovoreno na deset zahtjeva za pružanje pravne pomoći, koje je Tužilaštvo Srbije za ratne zločine uputilo Euleksu u Prištini, koji svoje aktivnosti sprovodi oslanjajući se na autoritet Savjeta bezbjednosti UN, saopšteno je iz Ministarstva pravde Srbije.

Povodom ukazivanja Tužilaštva Mehanizma na zastoj u pregovorima između Srbije i Hrvatske po pitanju zaključenja sporazuma o ustanovljavanju okvira za procesuiranje ratnih zločina, Popovićeva je napomenula da je riječ o bilateralnom pitanju koje nije u isključivoj nadležnosti Mehanizma, niti je od posebnog interesa za njegovo funkcionisanje.

Ona je navela da sporazum nije zaključen jer je Hrvatska insistirala na ukidanju univerzalne jurisdikcije u pravnom sistemu Srbije.

"Ovu vrstu jurisdikcije poznaje i pravni sistem Hrvatske, ali i pravni sistemi drugih država članica EU, pa se postavlja pitanje zbog čega se insistira na njenom ukidanju u pravnom poretku Srbije", rekla je Popovićeva.

Ona je naglasila da je Srbija uložila napore s ciljem produbljivanja saradnje sa Hrvatskom i BiH u ovoj oblasti, navodeći da svaki zločin mora biti adekvatno kažnjen bez obzira ko ga je izvršio.

"Zato posebno ističem da je neophodno da i države u regionu preduzmu iste korake, jer Srbija za sada jedina iskreno pruža ruku pomirenja", navela je Popovićeva.

Popovićeva se osvrnula i na tvrdnje predsjednika Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove u Hagu sudije Karmela Ađijusa, koji je u svom izvještaju naveo da Srbija ne sarađuje sa Mehanizmom i ne ispunjava svoje obaveze u pogledu predmeta protiv članova Srpske radikalne stranke Vjerice Radete i Petra Jojića.

"Postupanje Srbije u vezi sa ovim predmetom ne predstavlja kršenje međunarodnih obaveza Republike Srbije, već nastojanje da se postupa u skladu sa Rezolucijom Savjeta bezbjednosti 1966", rekla je ona, ističući da upravo nacionalni pravosudni organi treba da preuzmu krivična gonjenja, prema navedenoj rezoluciji.

Ona je podsjetila da je odluka Višeg suda u Beogradu, koji je našao da pretpostavke za izručenje Radete i Jojića nisu ispunjene, postala pravnosnažna.

Popovićeva je ukazala i da je Mehanizam usmjerio sve svoje aktivnosti na pitanja koja se tiču nepoštovanja suda, iako je formiran za procesuiranje lica odgovornih za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava izvršena na teritoriji bivše Jugoslavije.

U tom smislu, istakla je da su organi Srbije uručili pozive licima koja treba da budu saslušana u Tužilaštvu za ratne zločine Republike Srbije u svojstvu osumnjičenih i da je Srbija time ispunila svoje obaveze, iako to nije navedeno u izvještaju.

Popovićeva je ponovila zahtjev i spremnost Srbije da se zatvorske kazne koje je izrekao Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju i Mehanizam za međunarodne krivične tribunale izvršavaju u Srbiji, pod nadzorom Mehanizma.

Tokom izlaganja, Popovićeva se oštro usprotivila i praksi dugogodišnjeg neodlučivanja Mehanizma o molbama za prijevremeno puštanje na slobodu državljana Srbije.

"Neodlučivanjem o molbama flagrantno se krše njihova osnovna ljudska prava", rekla je ona.

Ona je dala garancije da će, i pored toga, uslovi prijevremenog puštanja na slobodu biti u potpunosti poštovani, kao i do sada, napominjući da je Srbija ispunila sve za šta je garantovala.

Popovićeva je, takođe, ukazala i da nema pomaka ni u pogledu vraćanja obimne arhivske građe koju je Srbija proslijedila Tužilaštvu Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju ili Mehanizmu, a koja nije korišćena ili više nije potrebna za tekuća suđenja pred Mehanizmom.

"Ne postoji nijedan razlog za dalje odugovlačenje sa otpočinjanjem procesa vraćanja originalne dokumentacije", istakla je ona.

Popovićeva se osvrnula i na zamjerke Tužilaštva Mehanizma da pojedinci delegitimišu činjenice koje su suprotne stanovištima Tužilaštva, a koje proizlaze iz presuda Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju ili Mehanizma.

"Republika Srbija je demokratska država u kojoj je garantovana sloboda govora, stručne i naučne kritike. Kritici podležu i presude Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju i Mehanizma, kao i u svakoj drugoj demokratskoj državi", navela je ona.

Popovićeva je naglasila da je u izvještajnom periodu Tužilaštvo za ratne zločine Srbije aktivno sarađivalo sa Tužilaštvom Mehanizma.

Prema njenim riječima, pored redovnih sastanaka na visokom nivou, ostvarena je saradnja u konkretnim predmetima protiv dva visoko rangirana zvaničnika, što je rezultiralo podizanjem jedne optužnice i unapređenjem istrage u drugom slučaju.

U ovom periodu, kako je rekla, formirana je i radna grupa sastavljena od predstavnika Mehanizma i Tužilaštva za ratne zločine Srbije, kako bi se unaprijedila saradnja u konkretnim predmetima, posebno na planu obezbjeđenja dokaza.

Ona je naglasila da Srbija vodi odgovornu politiku pomirenja u regionu, bez koje nema budućnosti, stabilnosti, ekonomskog razvoja i normalizacije odnosa.

Sudija Karmel Ađijus, predsjednik Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, rekao je u podnošenju izvještaja Savjetu bezbjendosti UN da Srbija ne ispunjava svoje obaveze u vezi sa članovima Srpske radikalne stranke Vjericom Radetom i Petrom Jojićem.

Glavni tužilac Rezidualnog mehanizma za međunarodne krivične sudove Serž Bramerc rekao je pred Savjetom bezbjednosti UN da hrvatskog pravosuđe nije odgovorilo na više od 80 zahtjeva tužilaštva BiH i Srbije, te da se stiče utisak da u Hrvatskoj nema volje da se zadovolji pravda za žrtve koje nisu hrvatske nacionalnosti.