"Otac je pre nekoliko godina zarad napretka, vere i odanosti crkvi i krstu poklonio deo kućnog placa površine šest ari bratstvu manastira Draganac na kome je nikao objekat radionice u kojoj izrađujemo ikone u drvetu i metalu, krstove i sve ono što blagoslovi vladika raško-prizrenski Teodosije", kaže za Srnu Filip.

On ukazuje da ne postoji veće blago od ikone Svete Bogorodice ili svetaca i osjećaja koji cijelo tijelo prožima smirenjem u trenucima kada vladika Ilarion donedavni iguman manastira Draganac a sada vikarni novobrdski episkop patrijarha Porfirija, osvešta ikonu ili krst koji izradi u radionici koja je u pripremi.

"S ponosom mogu reći da ikone koje je radio moj otac, a ja bio šegrt, krase skoro sve manastire i crkve po Kosovu i Metohiji, Beogradu i Crnoj Gori", priča Filip i dodaje da panagije livene i toplinom srca brušene nose četvorica vladika među kojima je episkop hvostanski Aleksej.

On podsjeća da je improvizovana radnionica nastala prije pet-šest godina i da je uz blagoslov vladike Teodsija i pomoć Kancelarije Vlade Srbije za Kosovo i Metohiju izgrađen objekat čiji se radni dio polako popunjava jednom po jednom mašinom i pećima za topljenje metala.

"Digitalizovane mašine za rezbarenje su donacije koje je obezedilo bratstvo manastira Draganac, a peći i kalupi su delo ruku mog oca kome je dovoljno da ono što vidi preseli u našu radionicu", kaže Filip i ističe da je cijela radionica nastala zahvaljujući odlučnosti njegovog oca Đorđa da sopstvenim primjerom pokaže kako se čuva vjera i srpstvo u kosovskom pomoravlju.

On ističe da se nešto pozitivno događa u Koretišu koje je dva kilometra udaljeno od centra Gnjilana.

"Stala je prodaja, ljudi uz pomoć srpskih lokalnih vlasti i nespornu i duhovnu i materijalnu pomoć manastirskog bratstva i Kancelarije za Kosovo i Metohiju, nastoje oživeti domaćinstva, odlučni više nego ikada da opstanu na svojim imanjima čemu nesporno pomaže naša država jer u selu skoro da ne postoji porodica iz koje neko nije zaposlen ili kako to mi volimo da kažemo nije na platnom spisku države Srbije", dodaje Filip.

U Koretištu u kojem živi oko 1.000 Srba mladi čine ogromnu većinu i malo je onih koji nisu završili ili privode karaju fakultetske studije.

"Svesna je većina, kao što sam i ja, da samoukost nije dovoljna u bilo kojoj oblasti. Planiram da ubrzo u radionici počnem da primenjujem 3D tehniku što sasvim izvesno ne bih mogao bez znanja stečenog na fakultetu", ističe Filip, pozivajući sve svoje vršnjake da krenu njegovim stopama i daju šansu sebi i svojim porodicama za život u rodnom Koretištu.

On kaže da su donijeli odluku da svi oni koji su radno sposobni svoje slobodno vrijeme koriste za uređenje i čišćenje seoskih ulica i sokaka, crkvenog dvorišta i groblja, dok su oni odabrani i malo sposobniji stavljeni na raspolaganje episkopu Ilarionu, jer bez oživljavanja manastira Draganac - zadužbine cara Lazara posvećene njegovoj ćerki Dragani, nema oživljavanja ni srpstva u Pomoravlju.

"Srbi u Koretištu planiraju da uzvišenje iznad sela, na kome je kamen temeljac crkve osveštao blaženopočivši patrijarh Pavle 1995. godine, pretvore u izletište i okupljalište za mlade iz Pomoravlja i na taj način stave jednom za svagda oznaku `stop` naseljavanju Albanaca u Koretište, jer u selu postoji desetak izvora žive vode koji poput zvona sa crkve i Draganca nikada nisu presahnuli", rekao je Filip.