Mehanizam za međunarodne krivične sudove odbio je predsjedniku Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislavu Šešelju pravo na žalbu na pravosnažnu presudu kojom je osuđen na deset godina zatvora zbog podsticanja i počinjenja progona Hrvata 1992. u selu Hrtkovci u Vojvodini.
Predsjednik Mehanizma Teodor Meron je pojasnio da pravila dozvoljavaju Šešelju pravo da traži preispitivanje presude ali “samo u slučaju da postoje novi dokazi”.
Šešelj je prvostepenom presudom bio oslobođen krivice dok je proglašen krivim u drugostepenoj pravosnažnoj presudi u aprilu 2018. godine.
U svom zahtjevu Mehanizmu Šešelj je naveo da je pravo na žalbu na osuđujuću presudu “elementarno pravo”, koje se ne smije nikome osporiti.
“Presuda izrečena od strane Mehanizma predstavlja pravni presedan… Nezamislivo je da osoba koja se proglasi krivom i osudi za zločin nema pravo da se žali na takvu odluku”, rekao je Šešelj.
Šešelj je smatrao da Mehanizam nije smio donijeti konačnu presudu, te da se ona kojom je osuđen na deset godina zatvora trebala posmatrati kao “prvostepena odluka”.
U aprilu ove godine Šešelj je proglašen krivim po tri tačke optužnice za progon, deportacije i druga nečovječna djela.
Odgovoran je po osnovu govora održanog 1992. u Hrtkovcima, kojim je poticao na deportacije, progone i druga nehumana djela, poput zločina protiv čovječnosti, kao i za činjenje progona.
Mehanizam je u aprilu ove godine zaključio da je Šešelj govorom koji je u Hrtkovcima održao 6. maja 1992. podstakao progon, deportaciju i prisilno premještanje Hrvata. Po pravosnažnoj presudi, Šešelj je tim govorom i “počinio” progon nad Hrvatima “kršenjem prava na bezbjednost”.
Istom presudom Šešelj je oslobođen krivice za zločine počinjene u Hrvatskoj i BiH, iako je MMKS kritizirao određene zaključke Prvostepenog vijeća, poput onog da u Zvorniku nije počinjen progon nesrpskog stanovništva.
Prethodno je prvostepenom presudom Šešelj bio oslobođen krivice.
(birn)
